Korizmeni tekstovi liturgijskih pjesama

Korizma je razdoblje duhovne priprave koje prethodi Uskrsu, vrhunac liturgijske godine. To je vrijeme pripreme za krštenje za katekumene, vrijeme duhovne obnove za sve vjernike te vrijeme pokore i obraćenja. Ovo razdoblje karakterizira slušanje Božje riječi i prakticiranje kršćanskog života, kako bi se suobličili Kristu odricanjem od zla i grijeha, kako bi s njim ustali u novi život.

Gregorijanska pjesme na Čistu srijedu

Čista srijeda, kojom počinje korizma, karakterizirana je posebnom liturgijom koja uključuje polaganje pepela. Gregorijanska glazba za ovaj dan odražava temu pokajanja i obraćenja, s posebnim napjevima kao što su, na primjer, ulazna pjesma:

• Misereris omnium, Domine (introit) izražava Božje milosrđe prema svim živim bićima i poziva na pokajanje. Tekst je preuzet iz knjige Mudrosti (11, 24-25.27).
• Immutemur habitu (antifona) poziva nas da promijenimo način života postom, plačem i pokorom. Antifona se pjeva za vrijeme pepeljenja.
• Emendemus in melius (responsorj) potiče nas da ispravimo svoje pogreške i tražimo Božje milosrđe.

Ove pjesme, izvedene na gregorijanski način, pomažu stvoriti ozračje razmišljanja, pokore i nade u božansko milosrđe.

Pjesme i psalmi korizmenih nedjelja

Korizmene nedjelje karakteriziraju posebna čitanja i pjesme, izabrane da vode vjernike na njihovu putu obraćenja i priprave za Uskrs. Otpjevni psalmi važan su dio nedjeljne liturgije, nudeći zajednički odgovor na naviještenu riječ Božju. Tekstovi Starog zavjeta govore o savezu između Boga i čovjeka.

Ulazne pjesme razlikuju se ovisno o nedjelji i usko su povezane s evanđeoskom temom dana. Na primjer prva korizmena nedjelja: introit Invocabit me (Psalam 91, koji se nalazi i u prikaznoj i pričesnoj pjesmi) izražava povjerenje u božansku zaštitu tijekom kušnje.

Karakteristična je i četvrta korizmena nedjelja, tzv. nedjelja Laetare, koja je dobila ime po ulaznoj pjesmi Laetare, Ierusalem (Iz 66, 10-11). Psalam poziva na radost i utjehu, nudeći prekid u strogosti korizme.

Pričesne pjesme izražavaju jedinstvo vjernika s Kristom te povezuju stol riječi Božje i euharistije, zato su najčešće povezane s evanđeljem.

• Treća korizmena nedjelja ima za pričesnu pjesmu Passer invenit sibi domum (Psalam 84, 4-5), koja izražava želju za prebivanjem u domu Božjem. Ali kad je čitanje o Samaritanki, onda se pjeva Qui biberit aquam (Iv 4,13. 14).
• Četvrta korizmena nedjelja: Ierusalem, quae aedificatur (Psalam 122, 3-4) slavi Jeruzalem, grad čvrsto izgrađen i ujedinjen zajedno, gdje se plemena uspinju slaviti ime Gospodnje. Kad je evanđelje o slijepcu, onda se pjeva Lutum fecit (Iv 9, 6.11.38). Ako je evanđelje o izgubljenom sinu, onda se pjeva Oportet te (Lk 15, 32).
• Peta korizmena nedjelja: Qui mihi ministrat (Iv 12,26), iz konteksta zajedničkog blagdana mučenika, naglašava da ako netko želi služiti Isusu, mora ga slijediti. A gdje je on, ondje će biti i njegov sluga. Ako tko služi Isusu, Otac će ga poštovati. Ako se čita evanđelje o Lazaru, onda se pjeva Videns Dominus (Iv 11,33.35.43.44.39). Kada se čita evanđelje o grešnici, onda se za pričest pjeva Nemo te condemnavit (Iv 8,10.11).

Pjesmarica Cithara Octochorda i hrvatske korizmene pjesme

Cithara octochorda zbirka je hrvatskih liturgijskih pjesama iz 18. stoljeća, koja se smatra važnim izvorom za sakralnu glazbu u Hrvatskoj. Mnoge se pjesme sadržane u ovoj zbirci i danas koriste u liturgiji, osobito u korizmi.

Ova zbirka sadrži napjeve na latinskom i hrvatskom jeziku, a stoljećima je imala značajan utjecaj na hrvatsku liturgijsku glazbu. Među korizmenim pjesmama koje dolaze iz pjesmarice Cithara octochorda nalazimo: Spasi, Kriste, svoje djelo; O, Isuse, ja spoznajem; Narode moj ljubljeni; Stala plačuć; Barjaci kreću kraljevi i druge.

Liturgijske i glazbene prilagodbe

Korizmene popijevke iz Cithare octochorde obilježene su motivima Muke Gospodnje, pri čemu se često ističe pokajanje za grijehe. Ipak, njihovi tekstovi nisu uvijek dosljedno pratili tematski okvir prvih četiriju korizmenih nedjelja. Nakon Drugog vatikanskog koncila taj je nedostatak nadoknađen uvođenjem novih kristoloških tekstova, poput Spasi, Kriste i Bog nam posla, koji su bolje odgovarali liturgijskom duhu korizmenog vremena. Brojni tradicionalni korizmeni napjevi, poput O, Isuse, ja spoznajem, Stala plačuć, Narode moj ljubljeni i Svaka duša, sačuvali su svoju izvornu tekstualno-glazbenu strukturu.

Također je važno pjevanje psalama kao popijevke, koji su bitan dio korizmene liturgije. Psalmi se mogu izvoditi na različite načine, poput responzorijskog ili antifonalnog pjevanja.

Konačno, važno je obratiti pozornost na kvalitetu glazbene izvedbe kako bi se osiguralo da glazba doprinosi stvaranju smislenog molitvenog iskustva.

Ostale korizmene pjesme i izvori

Osim gregorijanske glazbe i pjesama iz pjesmarice Cithara octochorda, tu su i brojne druge skladbe koje se koriste u korizmi. Te se pjesme nalaze u nekoliko zbirki, poput Pjevajte Gospodu pjesmu novu (PGPN), službene hrvatske liturgijske pjesmarice. PGPN nudi niz pjesama prikladnih za različite trenutke korizmene liturgije, kao što su ulazne pjesme, pričesne pjesme i pjesme za euharistijsko klanjanje. Važno je odabrati pjesme koje su u skladu s temom dana i koje pomažu stvoriti ozračje molitve i razmišljanja.