Rubrika
Biblija
O vjeri u uskrsnuće mrtvih u Starom i Novom zavjetu
Prvi izričit spomen uskrsnuća nalazimo u grčkom prijevodu Knjige proroka Daniela u kontekstu posljednjega suda: „Tada će se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za život vječni, drugi za sramotu, za vječnu gadost“ (Dn 12,2).
Tko je taj Sluga Gospodnji?
Liturgijska čitanja Velikog tjedna, izuzev Velikog četvrtka, donose nam kao prvo čitanje tekstove iz Knjige proroka Izaije. Nije riječ o nasumice izabranim tekstovima, već o takozvane Četiri pjesme o Sluzi Gospodnjem. One govore o Sluzi po kojemu će Bog ostvariti svoj plan spasenja.
Blažena noć
Židovski targumi, odnosno prijevodi Staroga zavjeta na aramejskom jeziku, donose predaju o četiri noći od posebna značaja u povijesti spasenja. Svaka od njih značajna je za razumijevanje vazmene noći.
Kako postići trajni mir? Pavlov odgovor u Poslanici Efežanima
Pavlovski koncept pomirenja u svjetlu novog stvaranja pridonosi dubljem razumijevanju otajstva Kristove pomiriteljske žrtve, kojom je čovječanstvo otkupljeno i spašeno i po kojoj je sve stvorenje ponovno približeno onoj izvornoj dobroti na koju je stvoreno.
Vol poznaje svog vlasnika, i magarac jasle gospodareve
Apokrifna evanđelja knjige su biblijskog sadržaja isključene iz kanona Novog zavjeta jer ih se ne smatra nadahnutima od Boga. Unatoč tome pojedini elementi iz apokrifnih spisa imali su utjecaja na kršćansku pobožnost.
POVIJEST I POVIJESNOST ISUSA KRISTA, II. dio
Evanđelja nastaju kako bi se sačuvala povijesnost osobe Isusa Krista, povijesnost Božjeg djelovanja te povijesnost i istinitost naše vjere u Gospodina Isusa Krista, Raspetoga i Uskrsloga, našeg Spasitelja i Otkupitelja.
POVIJEST I POVIJESNOST ISUSA KRISTA
Pod utjecajem racionalizma u protestantskoj liberalnoj teologiji 19. stoljeća javlja se problem povijesnog Isusa, tj. problematizira se odnos između povijesnog Isusa iz Nazareta i Krista vjere Prve Crkve.
Djela apostolska 15 i sinodalna Crkva
Valja uočiti temeljni stav otvorenosti prve Crkve koja, vođena i poučena Duhom Svetim, nije zatvorila vrata poganima, već im je ta vrata širom otvorila. Bio je to događaj od epohalne važnosti koji je odredio čitavu povijest kršćanstva.
Svetost u životu Crkve kao dio njezine biti i poziva (2. dio)
Svetost Crkve nije dovršena stvarnost, već je ona još uvijek u procesu nastajanja i rasta, ona još uvijek treba biti u potpunosti dosegnuta i življena. Osim toga, svetost nije nešto što Crkva drži u svom posjedu niti nešto što može biti ostvareno u cijelosti za vrijeme njena zemaljskog postojanja.
Svetost u životu Crkve kao dio njezine biti i njezina poziva (1. dio)
Slika hrama izrazito uspješno obuhvaća složenu narav Crkve kao svetog Božjeg prebivališta i svetišta u kojem se ljudsko i božansko združuje te pronalazi svoje međusobno jedinstvo.
Iskustvo Duhova i Kula babilonska
I danas postoji napast da umjesto Crkve gradimo Babilonsku kulu – zatvarajući se u krug istomišljenika i utvrdu protiv svijeta, dok Krist traži da budemo spasenje do nakraj svijeta.
Uskrsnuće tijela za nastavak identiteta svake osobe
Sv. Pavao nas uči da mrtvi uskršavaju u “tijelu” i to je tijelo “duhovno”. Dakle, uskrsli život je tjelesni život u zajedništvu s Bogom i s bližnjima.
Biblija i znanost
Biblija je svakako knjiga koja polazi od premise da postoji Bog i, za one koji ne vjeruju u Božje postojanje, on je svojevrsni „lik iz bajke“. Međutim, Biblija ne govori o nekom imaginarnom svijetu i nekim posve izmišljenim osobama i događajima, već govori o povijesti koja nam je dobrim dijelom poznata, a donekle i provjerljiva.
