Rubrika
Zvona zvone
Mir čovječanstvu
Papa nam govori kao što bi nam govorio kakav psihoterapeut na terapiji: nismo tu da bismo mijenjali druge nego da promijenimo sebe. A mijenjati sebe, mijenjati Crkvu kako bi što vjerodostojnije nasljedovala Krista i svjedočila evanđelje svijetu, cilj je sinodalnosti i sinodalnog hoda.
Ispit savjesti
Papin je popis grijeha Crkve iskren i bolno precizan. Za mnoge je vjernike bio poziv na razmišljanje i ispit savjesti. No, kod nekih je izazivao i neodobravanje, a posebno se to odnosi na grijeh kada se „doktrina rabi kao kamen za nehumana postupanja“. Neki su čak tvrdili da je taj grijeh u sebi kontradiktoran, čak besmislen. Najteže je priznati grijeh ako misliš da si u pravu.
Godina molitve
Godina molitve u Riječkoj nadbiskupiji proglašena je o svetkovini sv. Vida 15. lipnja ove godine, a započela je zapravo sada, u rujnu, s početkom pastoralne, školske i akademske godine. Priprava je to za slavlje riječkog jubileja, 100. obljetnice da je Rijeka, 1925. godine odlukom pape Pija XI., postala biskupijskim središtem. Godina proslave riječkog jubileja započet će svetkovinom sv. Vida 2025. godine.
Moj bližnji
Iako su povijesno uglavnom bile suprotstavljene, iako i danas postoje teme oko kojih se neće složiti, politička ljevica i Crkva danas su mnogo bliže nego se to na prvi pogled čini.
Procesija
Zabranjivane u vrijeme komunizma, s velikim oduševljenjem prihvaćene s demokratskim promjenama 90-ih, još snažnije potaknute podjelama mlade demokracije s početka 21. stoljeća, vjerske procesije danas su ostale značajne samo u krajevima u kojima su doista ukorijenjene u tradiciji. Kako sada stvari stoje, sudbina je riječke procesije sv. Vida biti sve kraća i kraća i sve više samozatajna.
Kritika
Nedavno je riječki nadbiskup Mate Uzinić, dosljedno provodeći načela sinodalne Crkve, svećenicima Riječke nadbiskupije ponudio mogućnost da anonimno iznesu svoje mišljenje o njemu i pojedinačno o svim uredima i aktivnostima nadbiskupije. Više od polovice svećenika, njih 35, odazvalo se tom pozivu. Bilo je tu i pohvala, ali i iskrenih, pa i oštrih, kritika.
Pranje nogu
Koju je poruku Krist želio poslati? Je li se time ponizio samo pred svojim učenicima ili se, kao u činu utjelovljenja, ponizio pred cijelim svijetom?
Ravnopravnost
Uskrsni broj Zvona ove je godine izašao već u ožujku i sasvim prigodno posvećen je ženama. Otvaramo pitanja o ravnopravnosti i jednakim mogućnostima u prividno slobodnom društvu koje se ne može otresti patrijarhalnog nasljeđa. To isto pitamo i Crkvu koja velikodušno priznaje jednakost u dostojanstvu muškarca i žene dok idalje provodi nejednakost u pravima. Pitanje o kojem uvijek valja promišljati je i nasilje nad ženama s pozicije moći u rukama muškarca.
Može li korizma biti sloboda?
Korizmu tako promatramo kao pustinju, kao postaju na putu prema slobodi, prema uskrsnuću. No, može li čovjek već u korizmi biti slobodan? Može li čovjek biti slobodan i u pustinji? Ili čak, može li čovjek biti slobodan u zatvoru? „Nailazimo na paradoks u evanđelju: oslobođeni smo služenjem, a ne činjenjem onoga što nam se prohtije“, reći će papa Franjo.
Prolaznost s pogledom u budućnost
Iz godine na izmaku izdvajamo najvažnije događaje za Riječku nadbiskupiju, Crkvu i svijet iz kojih možemo nešto naučiti za budućnost.
Strahote svijeta
Strahote svijeta kojih su se bojali skeptici naspram sinode, nisu se uvukle u nauk Crkve. Papa Franjo, pak, strahote svijeta unutar Crkve vidi u ljudskim slabostima kojima su vođeni oni koji bi trebali voditi Narod Božji.
Od Drugog vatikanskog sabora do Sinodalnog hoda – 60 godina s vama.
Nakon usporenog ljeta, a prije hladne jeseni, rujan je donio pregršt zanimljivih tema, gotovo da je teško izdvojiti najvažniju. Za čitatelje našeg tiskanog izdanja i suradnike koji pišu tekstove, vjerojatno najvažnija ipak je obljetnica ovog lista.
Duhovna svjetovnost
Papa poziva svećenike i vjernike da traže Gospodina, a ne ljudsku slavu i osobnu dobrobit, a svoju poruku potkrepljuje citirajući misli dvojice teologa 2. vatikanskog sabora. Potrebno je vratiti se izvorima Radosne vijesti kako ne bismo završili kao Crkva „bogata svojim autoritetom i sigurnošću, ali premalo apostolska i osrednje evanđeoska“.
Crkva koja želi biti ponizna, tražiti oproštenje i stalno učiti
Tog je petka, Danom posta i molitve za žrtve zlostavljanja, za obraćenje i za posvećenje, Riječka nadbiskupija pokazala zajedništvo u nastojanju da odbaci one grešne stavove koji su bili nevjerodostojni i posvjedoči ljubav Božju prema svakome čovjeku, posebno prema onima kojima treba pomoći.
Jednaki u dostojanstvu i poslanju
“Premda se neki po Kristovoj volji postavljaju kao učitelji i djelitelji tajna i pastiri za druge, ipak postoji među svima prava jednakost s obzirom na dostojanstvo i na djelovanje zajedničko svim vjernicima u izgradnji Kristova tijela” (LG 32).
Da nam ne pokvari blagdane
Očito da i javnost i Sveta Stolica teško prihvaćaju polemične isprike poglavara Crkve žrtvama koje prijavljuju seksualno nasilje. Vidljivo je i da u takvim slučajevima ne postoji razumijevanje za uporno inzistiranje na presumpciji nevinosti počinitelja i čekanje pravomoćne presude.
Zona komfora
Priznajmo svaki za sebe, u ovoj je zoni ugodno. Ipak, u suvremenom svijetu, koji se ubrzano mijenja, ona će nam s vremenom postati pretijesna. Zbog toga se u našoj zoni komfora, udobnosti jasnih definicija, ukopanih rovova i utabanih staza, počinjemo osjećati neudobno.
Prefiks 00 – na tragu Sinodalnog hoda
Riječki nadbiskup Mate Uzinić objavio je početkom prosinca odluku da se ubuduće u službenoj korespondenciji Riječke nadbiskupije neće koristiti počasni naslovi kao što su velečasni, don, prečasni, monsinjor, preuzvišeni i slično. Odlučio je da će se svećenici i djelatnici međusobno oslovljavati „kako je to uobičajeno u društvenoj zajednici kojoj pripadamo i razlikovati samo po stupnju reda i službe koju u ime Crkve vršimo“.
