Rubrika
Sinodalni hod
Mir čovječanstvu
Papa nam govori kao što bi nam govorio kakav psihoterapeut na terapiji: nismo tu da bismo mijenjali druge nego da promijenimo sebe. A mijenjati sebe, mijenjati Crkvu kako bi što vjerodostojnije nasljedovala Krista i svjedočila evanđelje svijetu, cilj je sinodalnosti i sinodalnog hoda.
Tvoje mjesto u Crkvi
Papa Franjo – čiji pontifikat obilježavaju simboličke geste – nije propustio i ovu Sinodu učiniti izuzetnom simboličkom gestom.
Foto: Vatican Media
Mediteranska teološka mreža (RTMed) u Palermu
Od 2022. godine u RTMEd uključeni su i „Mediteranski teološki susreti“ (MTS), ljetni program za studente teologije u organizaciji Riječke nadbiskupije, koji su prepoznati kao vrijedan projekt u službi bratstva i mira s fokusom na ekumenskom i međureligijskom dijalogu mladih teologa.
Crkvu čine žene i muškarci, Božji narod
Ideja o marijansko-petrovskom načelu, po mom mišljenju, pripada onim stvarima koje nisu korisne za današnju Crkvu, a još manje za onu sutrašnju.
Uklonimo predrasude prema osobama s invaliditetom
Nadbiskup je odabirom „apostola“ na Veliki Četvrtak poslao jasnu poruku o nužnosti promjene mentaliteta i razbijanja predrasuda prema osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju.
Laici su „div koji spava“
U 8. poglavlju sažetog izvješća zasjedanja Sinode o sinodalnosti, pod naslovom „Crkva je poslanje“ progovara se i o poslanju vjernika laika. Od samih početaka sinodalni proces nastoji probuditi „diva koji spava“, odnosno osnažiti katolički laikat te ojačati svijest Božjega naroda o tome kako su svi članovi Crkve pozvani biti subjektima njezina poslanja.
Sinodalno razlučivanje i žene u đakonatu
Phyllis Zagano bavi se pitanjem đakonata žena i bila je članica Papinskog povjerenstva za proučavanje ženskog đakonata 2016. – 2018. Zaposlena je kao istraživačica na Sveučilištu Hofstra, Hempstead, New York, a njezina je najnovija knjiga „Just Church: Catholic Social Teaching, Synodality, and Women“ (Samo Crkva: Katolički socijalni nauk, sinodalnost i žene) (Paulist, 2023.). Poslala nam je ovaj tekst, objavljen u časopisu The Tablet 21. rujna 2023. kao doprinos sinodalnom razlučivanju.
Pastoralna narav Koncila preobrazila je Crkvu
Ne postoje „suvremeni trendovi“ nego preobrazba svijeta, koja je započela u 19. stoljeću, a koju je Crkva stvarno počela prihvaćati nakon Drugog vatikanskog koncila.
Hrvatski tradicionalizam je uvijek bio biti s papom
"Izvor je nesporazuma i podjela odbacivanje Drugog vatikanskog koncila", objašnjava Anton Šuljić. U Zvonima govori o podjelama u Crkvi danas, papi Franji, novinarstvu, izdavaštvu i umjetnosti te budućnosti Crkve u Europi.
Fiducia supplicans – o bogatstvu blagoslova kao izričaja Božjeg milosrđa
Dokument govori o blagoslovu osoba, ne zajednica, blagoslovu koji uključuje molitvu za mir, zdravlje, dijalog, solidarnost, istaknuo je predavač.
Nadbiskup Uzinić ipak je otišao i korak dalje: „Iako sve heteroseksualne i homoseksualne veze ne možemo izjednačiti s kršćanskim pojmom braka, u tim zajednicama ima mnogo dobra poput uzajamna pomaganja, vjernosti, djece. Dakle i u situaciji tih parova postoji mnogo stvari koje su blagoslov. Zbog toga ima opravdanih razloga i za blagoslov para, a ne samo osoba.“
Nastavak Sinode – kako biti sinodalna Crkva
Od biskupskih konferencija, biskupija i zajednica vjernika na svim razinama traži se da nastave promicati inicijative za rast sinodalne Crkve u poslanju.
Granice i načela za promjenu nauka Crkve prema sv. Tomi Akvinskom
U drugom dijelu i drugom odsjeku, u akademskim krugovima poznatijem pod nazivom Secunda Secundae (II-II) nalazimo 1. pitanje: O predmetu vjere. U sklopu toga pitanja nalazimo članak 7. i pitanje na koje Toma daje odgovor: Jesu li se članci vjere u tijeku vremena razvijali? Tako Toma na sebi svojstven način propitkuje argumente i protuargumente te iznosi načela.
Sinodalnost kao prostor za slobodnu polemiku
Treba se s odobravanjem prisjetiti uobičajene izreke, izražene na različite načine i pripisane različitim autorima: u bitnome – jedinstvo; u dvojbenim stvarima – sloboda; a u svemu ljubav.“
Resinodalizacija Crkve
Doktor moralne teologije i vicerektor Njemačkoga zavoda u Vatikanu (Collegio Teutonico), Branko Jurić, za Zvona piše o Sinodi o sinodalnosti.
Kamo ova sinoda vodi Crkvu? Da smo znali unaprijed ne bi bilo smisla imati je. Dopustimo da nas Duh iznenaditi.
Slušati do boli
Dopisnica HRT-a i našeg mjesečnika, Anđela Jeličić Krajcar, intenzivno je proteklog mjeseca pratila događanja u Vatikanu. Za Zvona nam prenosi izjave nekih sudionika i opisuje atmosferu koja je vladala tijekom i nakon Sinode.
"Novi način komunikacije iz sinodske dvorane morat će doći i do naših župa i biskupija, kako bi mentalitet cijele Crkve postao doista sinodalan“.
Božja Riječ i živa predaja Crkve
Sinodalnost – novost u uvažavanju i artikuliranju „osjećaja vjere“ (II. dio)
Vademecum naglašava da nas u ovom pozivu na razlučivanje prati „način života koji je utemeljen u Kristu, slijedeći vodstvo Duha Svetoga, živeći na veću slavu Božju.“
Ekumenizam kao uvod Sinodi o sinodalnosti
Svojom prisutnošću i posebnim porukama, ekumensko molitveno bdijenje na Trgu sv. Petra podržali su mnogi vođe i predstavnici kršćanskih zajednica i Crkava. Na večernjoj molitvi sudjelovalo je 19 predstavnika kršćanskih tradicija.
Crkva nije dovršena stvarnost
Sinodalnost kao načelo bilo je sve više zapostavljano tijekom različitih povijesnih i društvenih okolnosti te ekleziološkog razvoja koji je Crkvu sve više promatrao u apologetičko-juridičkom ključu čitanja osobito tijekom drugoga tisućljeća. Taj „zaborav“ od tisuću godina iznova se otkriva s Koncilom, uspostavom Biskupske sinode te, naročito, s pontifikatom pape Franje.
Pun sam nade za kršćanstvo u Europi
Dvaput sam pročitao Instrumentum laboris i misao koja me je najviše dotakla slika je doma, kako možemo biti kao kod kuće jedni s drugima. U preobraženju na gori, bilo im je kao da su u zajedničkoj kući. Petar kaže ostanimo ovdje, nemojmo ništa mijenjati. Razumijemo taj instinkt. S druge strane, u Jeruzalemu, nakon uskrsnuća, bit će zaista kod kuće. Imamo različite ideje o domu. No moramo suosjećati jedni s drugima, govori Timothy Radcliffe, teolog dominikanac. Na Mediteranskim teološkim susretima u Lovranu s njim je, za Polis.ba, razgovarao Hrvoje Katušić.
Sinoda o sinodalnosti kao proces osluškivanja „osjećaja vjere“
Sinodalnost – novost u uvažavanju i artikuliranju „osjećaja vjere“ (I. dio)
U sinodalnom Vademecumu i govoru u vezi Sinode o sinodalnosti često se rabi i spominje termin „osjećaj vjere“ te njegova važnost u sinodalnom procesu. Taj pojam je bremenit i bogat sadržajem, stoga želimo ovim tekstovima razjasniti i pokazati njegovu važnost, osobito u sinodalnom procesu.
Što je Sinodalna Crkva?
Radni dokument za 16. opću redovnu skupštinu Sinode biskupa donosi sažeti prikaz karakteristika sinodalne Crkve te sintezu ključnih pitanja vezanih uz zajedništvo, poslanje i sudjelovanje.
Sinodalnost – napredak i razvoj stare novine, okviri i granice
Zakonik kanonskoga prava jasno kaže da vjernici imaju pravo i dužnost očitovati pastirima svoje mišljenje o onome što je za zajedničku korist i dobrobit Crkve.
Crkva koja želi biti ponizna, tražiti oproštenje i stalno učiti
Tog je petka, Danom posta i molitve za žrtve zlostavljanja, za obraćenje i za posvećenje, Riječka nadbiskupija pokazala zajedništvo u nastojanju da odbaci one grešne stavove koji su bili nevjerodostojni i posvjedoči ljubav Božju prema svakome čovjeku, posebno prema onima kojima treba pomoći.
Sinodalnost je trenutak odluke, a ne nešto što će se dogoditi samo po sebi
Massimo Faggioli (rođen 1970.) talijanski je teolog, crkveni povjesničar i profesor na Katedri za teologiju i religijske studije Ssveučilišta Villanova u Philadelphiji (SAD). Autor je brojnih znanstvenih radova, a redovito objavljuje i u La Croix International i Commonweal, posebice na temu Drugog vatikanskog koncila, aktualnog života Crkve i njezina odnosa s društvom. Razgovor je vođen na talijanskom jeziku. Preveo Marko Medved.
Samo sinodalna Crkva danas je u stanju naviještati Evanđelje
Odjeci kontinentalnog sinodalnog zasjedanja u Pragu
U načinu rada kakav se provodio na sinodi u Pragu vidim poticaj za budući rad crkvenih tijela u kojima se s jedne strane omogućuje pluralna rasprava o aktualnim pitanjima bez čega nema kvalitetnih zaključaka i s druge očuvanje posebne uloge hijerarhije u Crkvi.
Jednaki u dostojanstvu i poslanju
“Premda se neki po Kristovoj volji postavljaju kao učitelji i djelitelji tajna i pastiri za druge, ipak postoji među svima prava jednakost s obzirom na dostojanstvo i na djelovanje zajedničko svim vjernicima u izgradnji Kristova tijela” (LG 32).
Sinodalnost Crkve zahtjev povijesnog trenutaka
"U izvještaju predstavnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj, na susretu u Pragu, koje je bilo odjek našeg sinodskog procesa, istaknuli smo da je ovaj zajednički hod Crkve bio obilježen otvorenošću, iskrenošću i realizmom", smatra s. Marta Carti, nakon što je sudjelovala na sinodi u Pragu kao članica delegacije HBK.
Papa Franjo nas sve gura da međusobno razgovaramo
Jadranka Rebeka Anić je redovnica, Školska sestra franjevka Provincije Presvetog Srca Isusova u Splitu. Doktorica je katoličke teologije i znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Split. Sa s. Rebekom razgovarali smo o (ne) ravnopravnosti žena u Crkvi, Mariji Magdaleni, rodnim predrasudama, feminizmu i homoseksualnosti.
Učiniti prostor za različitosti
"Sinodalnost je življenje istinskog zajedništva koje se ne ostvaruje kroz uniformnost, nego kroz prihvaćanje i vrednovanje različitosti, jer različiti smo udovi jednoga tijela", piše Bruna Velčić koja je kao delegat Riječke nadbiskupije pratila sinodalno zasjedanje u Pragu.
Papa Franjo ne unosi novine u nauk Crkve nego mijenja dinamiku
Jadranka Brnčić, profesorica i biblijska hermeneutičarka, povodom desetgodišnjice pontifikata pape Franje, analizira njegove poruke i način suočavanja s problemima Crkve i svijeta.
Zona komfora
Priznajmo svaki za sebe, u ovoj je zoni ugodno. Ipak, u suvremenom svijetu, koji se ubrzano mijenja, ona će nam s vremenom postati pretijesna. Zbog toga se u našoj zoni komfora, udobnosti jasnih definicija, ukopanih rovova i utabanih staza, počinjemo osjećati neudobno.
Sinodalni hod - živjeti jedinstvo u različitosti
„Zajedništvo Crkve nije narušeno nego je obogaćeno različitostima“, zaključili su predstavnici Riječke nadbiskupije koji su sudjelovali na Kontinentalnom sinodalnom zasjedanju održanom u Pragu od 5. do 9. veljače. Svoja iskustva sa susreta na kojem je sudjelovalo 590 delegata iz 39 europskih biskupskih konferencija iznijeli su 28. veljače na okruglom stolu u Nadbiskupskom domu u Rijeci.
Prefiks 00 – na tragu Sinodalnog hoda
Riječki nadbiskup Mate Uzinić objavio je početkom prosinca odluku da se ubuduće u službenoj korespondenciji Riječke nadbiskupije neće koristiti počasni naslovi kao što su velečasni, don, prečasni, monsinjor, preuzvišeni i slično. Odlučio je da će se svećenici i djelatnici međusobno oslovljavati „kako je to uobičajeno u društvenoj zajednici kojoj pripadamo i razlikovati samo po stupnju reda i službe koju u ime Crkve vršimo“.
Iznad razlika i različitosti u Crkvi stoji vjera u jednoga Gospodina i otajstveno djelovanje Duha
Richard Pavlić, profesor dogmatske teologije na bogosloviji u Rijeci te župnik i kanonik u Senju. Za Zvona razgovaramo o sinodalnom hodu, papi Franji i papi Benediktu XVI.
Sinodalnost je drugo ime za zajedništvo
Nedavno je Riječka nadbiskupija predstavila Biskupijsku sintezu sinodalnih savjetovanja kojom je obuhvatila učinjeno na razini mjesne Crkve u razdoblju od listopada prošle godine kada je započeo Sinodalni hod Katoličke Crkve, do svibnja ove godine kada su zaključeni susreti sinodalnih savjetovanja. Proteklo razdoblje polučilo je određene zaključke o kojima razgovaramo s pastoralnim suradnikom Ureda za pastoral Riječke nadbiskupije izvr. prof. dr. Nikolom Vranješom.
