Rubrika
Sinodalni hod
Kardinal Nemet o pretjeranoj bliskosti Crkve i političke vlasti – trebamo biti proročka i sinodalna Crkva
Kardinal Ladislav Nemet, gost ovogodišnjih Mediteranskih teoloških susreta u Rijeci i Lovranu, u tekstu objavljenom 12. svibnja na mađarskom vjerskom portal Szemlelek (https://szemlelek.net/a-valasztasok-margojara-hogyan-tovabb-magyar-katolikus-egyhaz/) kritički je istupio prema nekim pojavama odnosa Crkve i države tijekom šesnaest godina Vlade Viktora Orbána, ali i dosadašnjim unutarcrkvenim pojavama u Mađarskoj. (Preveo: Marko Medved)
O postupcima imenovanja biskupa
Sinodalno izvješće Studijske skupine br. 7 daje smjernice koje se tiču biskupa, posebice postupka njegova imenovanja. Traži se izričito da biskupi budu „sinodalnog i misijskog profila“. Ističe se potreba otvorenosti prema složenosti, sklonost inovacijama, sposobnost prilagodbe novim situacijama, duboko poznavanje lokalnih kultura i spremnost na konstruktivnu integraciju u njih. Foto: Deutsche Bischofskonferenz
Kršćani u aktivnom nenasilju
Papa Franjo je ukazao da se zlu ne treba suprotstavljati ni nasiljem ni pasivnošću, nego snagom dobra. „Pred prevelikim nasiljem koje se širi svijetom, pozvani smo na još veće nenasilje, koje ne znači pasivnost, nego aktivno promicanje dobra”
Objavljena prva tri izvješća sinodalnih studijskih skupina
Od 10. ožujka dostupno je Izvješće Studijske skupine br. 5: o sudjelovanju žena u životu i vodstvu Crkve, dok su prva dva, Izvješće Studijske skupine br. 3 o poslanju u digitalnom okruženju i Izvješće Studijske skupine br. 4 o reviziji dokumenta Ratio Fundamentalis Institutionis Sacerdotalis u misionarsko-sinodalnoj perspektivi, objavljena tjedan dana ranije.
Kršćani za Europu: Snaga nade
Apel biskupa Italije, Francuske, Njemačke i Poljske: „Svijet treba Europu: kršćani i Crkva neka rade na njezinu preporodu” objavljen je 13. veljače
Za sinodalnu Crkvu – za nove odnose
Čitav dokument traži preobrazbu odnosa: bolje uzajamno slušanje, novi odnos između muškarca i žene, novi odnos prema ženi u Crkvi, prema djeci, mladima, osobama s invaliditetom, redovnicima, laicima; pomnije slušanje glasova žrtava (posebno zlostavljanih!); „preuzimanje tereta ranjenih odnosa“. Bez osobne odgovornosti za nove odnose među ljudima nema ljudske sreće ni blaženstva.
Vjernici laici u Crkvi i društvu 21. stoljeća
Od Drugog vatikanskog koncila do Sinode o sinodalnosti - papa Franjo, sazivajući aktualnu Sinodu, pozvao je sve članove Crkve da uzmu udjela u njezinu radu. Donosimo izvješće sa susreta i detaljan prikaz tema u 2 panel rasprave.
Pripreme za kolokvij: Vjernici laici u Crkvi i društvu
Kao pripremu za teološko-pastoralni seminar Riječke metropolije, koji će biti održan 25. listopada na Trsatu, Zvona donose izvatke iz najvažnijih dokumenata Drugoga vatikanskog koncila koji govore o poslanju laika te opširan program s temama susreta koje će aktualizirati ulogu vjernika laika u Crkvi i društvu.
Crkvi je mjesto na strani obespravljenog naroda
U Domu pastoralnih susreta u Lovranu 14. srpnja započeli su 4. Mediteranski teološki susreti o temi „Od dogme do dijaloga: teologija pred suvremenim izazovima”. Zvona vam donose izbor najvažnijih poruka s tog susreta.
Mir čovječanstvu
Papa nam govori kao što bi nam govorio kakav psihoterapeut na terapiji: nismo tu da bismo mijenjali druge nego da promijenimo sebe. A mijenjati sebe, mijenjati Crkvu kako bi što vjerodostojnije nasljedovala Krista i svjedočila evanđelje svijetu, cilj je sinodalnosti i sinodalnog hoda.
Tvoje mjesto u Crkvi
Papa Franjo – čiji pontifikat obilježavaju simboličke geste – nije propustio i ovu Sinodu učiniti izuzetnom simboličkom gestom.
Foto: Vatican Media
Mediteranska teološka mreža (RTMed) u Palermu
Od 2022. godine u RTMEd uključeni su i „Mediteranski teološki susreti“ (MTS), ljetni program za studente teologije u organizaciji Riječke nadbiskupije, koji su prepoznati kao vrijedan projekt u službi bratstva i mira s fokusom na ekumenskom i međureligijskom dijalogu mladih teologa.
Crkvu čine žene i muškarci, Božji narod
Ideja o marijansko-petrovskom načelu, po mom mišljenju, pripada onim stvarima koje nisu korisne za današnju Crkvu, a još manje za onu sutrašnju.
Uklonimo predrasude prema osobama s invaliditetom
Nadbiskup je odabirom „apostola“ na Veliki Četvrtak poslao jasnu poruku o nužnosti promjene mentaliteta i razbijanja predrasuda prema osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju.
Laici su „div koji spava“
U 8. poglavlju sažetog izvješća zasjedanja Sinode o sinodalnosti, pod naslovom „Crkva je poslanje“ progovara se i o poslanju vjernika laika. Od samih početaka sinodalni proces nastoji probuditi „diva koji spava“, odnosno osnažiti katolički laikat te ojačati svijest Božjega naroda o tome kako su svi članovi Crkve pozvani biti subjektima njezina poslanja.
Sinodalno razlučivanje i žene u đakonatu
Phyllis Zagano bavi se pitanjem đakonata žena i bila je članica Papinskog povjerenstva za proučavanje ženskog đakonata 2016. – 2018. Zaposlena je kao istraživačica na Sveučilištu Hofstra, Hempstead, New York, a njezina je najnovija knjiga „Just Church: Catholic Social Teaching, Synodality, and Women“ (Samo Crkva: Katolički socijalni nauk, sinodalnost i žene) (Paulist, 2023.). Poslala nam je ovaj tekst, objavljen u časopisu The Tablet 21. rujna 2023. kao doprinos sinodalnom razlučivanju.
Pastoralna narav Koncila preobrazila je Crkvu
Ne postoje „suvremeni trendovi“ nego preobrazba svijeta, koja je započela u 19. stoljeću, a koju je Crkva stvarno počela prihvaćati nakon Drugog vatikanskog koncila.
Hrvatski tradicionalizam je uvijek bio biti s papom
"Izvor je nesporazuma i podjela odbacivanje Drugog vatikanskog koncila", objašnjava Anton Šuljić. U Zvonima govori o podjelama u Crkvi danas, papi Franji, novinarstvu, izdavaštvu i umjetnosti te budućnosti Crkve u Europi.
Fiducia supplicans – o bogatstvu blagoslova kao izričaja Božjeg milosrđa
Dokument govori o blagoslovu osoba, ne zajednica, blagoslovu koji uključuje molitvu za mir, zdravlje, dijalog, solidarnost, istaknuo je predavač.
Nadbiskup Uzinić ipak je otišao i korak dalje: „Iako sve heteroseksualne i homoseksualne veze ne možemo izjednačiti s kršćanskim pojmom braka, u tim zajednicama ima mnogo dobra poput uzajamna pomaganja, vjernosti, djece. Dakle i u situaciji tih parova postoji mnogo stvari koje su blagoslov. Zbog toga ima opravdanih razloga i za blagoslov para, a ne samo osoba.“
Nastavak Sinode – kako biti sinodalna Crkva
Od biskupskih konferencija, biskupija i zajednica vjernika na svim razinama traži se da nastave promicati inicijative za rast sinodalne Crkve u poslanju.
Granice i načela za promjenu nauka Crkve prema sv. Tomi Akvinskom
U drugom dijelu i drugom odsjeku, u akademskim krugovima poznatijem pod nazivom Secunda Secundae (II-II) nalazimo 1. pitanje: O predmetu vjere. U sklopu toga pitanja nalazimo članak 7. i pitanje na koje Toma daje odgovor: Jesu li se članci vjere u tijeku vremena razvijali? Tako Toma na sebi svojstven način propitkuje argumente i protuargumente te iznosi načela.
Sinodalnost kao prostor za slobodnu polemiku
Treba se s odobravanjem prisjetiti uobičajene izreke, izražene na različite načine i pripisane različitim autorima: u bitnome – jedinstvo; u dvojbenim stvarima – sloboda; a u svemu ljubav.“
Resinodalizacija Crkve
Doktor moralne teologije i vicerektor Njemačkoga zavoda u Vatikanu (Collegio Teutonico), Branko Jurić, za Zvona piše o Sinodi o sinodalnosti.
Kamo ova sinoda vodi Crkvu? Da smo znali unaprijed ne bi bilo smisla imati je. Dopustimo da nas Duh iznenaditi.
Slušati do boli
Dopisnica HRT-a i našeg mjesečnika, Anđela Jeličić Krajcar, intenzivno je proteklog mjeseca pratila događanja u Vatikanu. Za Zvona nam prenosi izjave nekih sudionika i opisuje atmosferu koja je vladala tijekom i nakon Sinode.
"Novi način komunikacije iz sinodske dvorane morat će doći i do naših župa i biskupija, kako bi mentalitet cijele Crkve postao doista sinodalan“.
Božja Riječ i živa predaja Crkve
Sinodalnost – novost u uvažavanju i artikuliranju „osjećaja vjere“ (II. dio)
Vademecum naglašava da nas u ovom pozivu na razlučivanje prati „način života koji je utemeljen u Kristu, slijedeći vodstvo Duha Svetoga, živeći na veću slavu Božju.“
Ekumenizam kao uvod Sinodi o sinodalnosti
Svojom prisutnošću i posebnim porukama, ekumensko molitveno bdijenje na Trgu sv. Petra podržali su mnogi vođe i predstavnici kršćanskih zajednica i Crkava. Na večernjoj molitvi sudjelovalo je 19 predstavnika kršćanskih tradicija.
Crkva nije dovršena stvarnost
Sinodalnost kao načelo bilo je sve više zapostavljano tijekom različitih povijesnih i društvenih okolnosti te ekleziološkog razvoja koji je Crkvu sve više promatrao u apologetičko-juridičkom ključu čitanja osobito tijekom drugoga tisućljeća. Taj „zaborav“ od tisuću godina iznova se otkriva s Koncilom, uspostavom Biskupske sinode te, naročito, s pontifikatom pape Franje.
Pun sam nade za kršćanstvo u Europi
Dvaput sam pročitao Instrumentum laboris i misao koja me je najviše dotakla slika je doma, kako možemo biti kao kod kuće jedni s drugima. U preobraženju na gori, bilo im je kao da su u zajedničkoj kući. Petar kaže ostanimo ovdje, nemojmo ništa mijenjati. Razumijemo taj instinkt. S druge strane, u Jeruzalemu, nakon uskrsnuća, bit će zaista kod kuće. Imamo različite ideje o domu. No moramo suosjećati jedni s drugima, govori Timothy Radcliffe, teolog dominikanac. Na Mediteranskim teološkim susretima u Lovranu s njim je, za Polis.ba, razgovarao Hrvoje Katušić.
Sinoda o sinodalnosti kao proces osluškivanja „osjećaja vjere“
Sinodalnost – novost u uvažavanju i artikuliranju „osjećaja vjere“ (I. dio)
U sinodalnom Vademecumu i govoru u vezi Sinode o sinodalnosti često se rabi i spominje termin „osjećaj vjere“ te njegova važnost u sinodalnom procesu. Taj pojam je bremenit i bogat sadržajem, stoga želimo ovim tekstovima razjasniti i pokazati njegovu važnost, osobito u sinodalnom procesu.
Što je Sinodalna Crkva?
Radni dokument za 16. opću redovnu skupštinu Sinode biskupa donosi sažeti prikaz karakteristika sinodalne Crkve te sintezu ključnih pitanja vezanih uz zajedništvo, poslanje i sudjelovanje.
Sinodalnost – napredak i razvoj stare novine, okviri i granice
Zakonik kanonskoga prava jasno kaže da vjernici imaju pravo i dužnost očitovati pastirima svoje mišljenje o onome što je za zajedničku korist i dobrobit Crkve.
Crkva koja želi biti ponizna, tražiti oproštenje i stalno učiti
Tog je petka, Danom posta i molitve za žrtve zlostavljanja, za obraćenje i za posvećenje, Riječka nadbiskupija pokazala zajedništvo u nastojanju da odbaci one grešne stavove koji su bili nevjerodostojni i posvjedoči ljubav Božju prema svakome čovjeku, posebno prema onima kojima treba pomoći.
Sinodalnost je trenutak odluke, a ne nešto što će se dogoditi samo po sebi
Massimo Faggioli (rođen 1970.) talijanski je teolog, crkveni povjesničar i profesor na Katedri za teologiju i religijske studije Ssveučilišta Villanova u Philadelphiji (SAD). Autor je brojnih znanstvenih radova, a redovito objavljuje i u La Croix International i Commonweal, posebice na temu Drugog vatikanskog koncila, aktualnog života Crkve i njezina odnosa s društvom. Razgovor je vođen na talijanskom jeziku. Preveo Marko Medved.
Samo sinodalna Crkva danas je u stanju naviještati Evanđelje
Odjeci kontinentalnog sinodalnog zasjedanja u Pragu
U načinu rada kakav se provodio na sinodi u Pragu vidim poticaj za budući rad crkvenih tijela u kojima se s jedne strane omogućuje pluralna rasprava o aktualnim pitanjima bez čega nema kvalitetnih zaključaka i s druge očuvanje posebne uloge hijerarhije u Crkvi.
Jednaki u dostojanstvu i poslanju
“Premda se neki po Kristovoj volji postavljaju kao učitelji i djelitelji tajna i pastiri za druge, ipak postoji među svima prava jednakost s obzirom na dostojanstvo i na djelovanje zajedničko svim vjernicima u izgradnji Kristova tijela” (LG 32).
Sinodalnost Crkve zahtjev povijesnog trenutaka
"U izvještaju predstavnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj, na susretu u Pragu, koje je bilo odjek našeg sinodskog procesa, istaknuli smo da je ovaj zajednički hod Crkve bio obilježen otvorenošću, iskrenošću i realizmom", smatra s. Marta Carti, nakon što je sudjelovala na sinodi u Pragu kao članica delegacije HBK.
Papa Franjo nas sve gura da međusobno razgovaramo
Jadranka Rebeka Anić je redovnica, Školska sestra franjevka Provincije Presvetog Srca Isusova u Splitu. Doktorica je katoličke teologije i znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Split. Sa s. Rebekom razgovarali smo o (ne) ravnopravnosti žena u Crkvi, Mariji Magdaleni, rodnim predrasudama, feminizmu i homoseksualnosti.
Učiniti prostor za različitosti
"Sinodalnost je življenje istinskog zajedništva koje se ne ostvaruje kroz uniformnost, nego kroz prihvaćanje i vrednovanje različitosti, jer različiti smo udovi jednoga tijela", piše Bruna Velčić koja je kao delegat Riječke nadbiskupije pratila sinodalno zasjedanje u Pragu.
Papa Franjo ne unosi novine u nauk Crkve nego mijenja dinamiku
Jadranka Brnčić, profesorica i biblijska hermeneutičarka, povodom desetgodišnjice pontifikata pape Franje, analizira njegove poruke i način suočavanja s problemima Crkve i svijeta.
Zona komfora
Priznajmo svaki za sebe, u ovoj je zoni ugodno. Ipak, u suvremenom svijetu, koji se ubrzano mijenja, ona će nam s vremenom postati pretijesna. Zbog toga se u našoj zoni komfora, udobnosti jasnih definicija, ukopanih rovova i utabanih staza, počinjemo osjećati neudobno.
Sinodalni hod - živjeti jedinstvo u različitosti
„Zajedništvo Crkve nije narušeno nego je obogaćeno različitostima“, zaključili su predstavnici Riječke nadbiskupije koji su sudjelovali na Kontinentalnom sinodalnom zasjedanju održanom u Pragu od 5. do 9. veljače. Svoja iskustva sa susreta na kojem je sudjelovalo 590 delegata iz 39 europskih biskupskih konferencija iznijeli su 28. veljače na okruglom stolu u Nadbiskupskom domu u Rijeci.
Prefiks 00 – na tragu Sinodalnog hoda
Riječki nadbiskup Mate Uzinić objavio je početkom prosinca odluku da se ubuduće u službenoj korespondenciji Riječke nadbiskupije neće koristiti počasni naslovi kao što su velečasni, don, prečasni, monsinjor, preuzvišeni i slično. Odlučio je da će se svećenici i djelatnici međusobno oslovljavati „kako je to uobičajeno u društvenoj zajednici kojoj pripadamo i razlikovati samo po stupnju reda i službe koju u ime Crkve vršimo“.
Iznad razlika i različitosti u Crkvi stoji vjera u jednoga Gospodina i otajstveno djelovanje Duha
Richard Pavlić, profesor dogmatske teologije na bogosloviji u Rijeci te župnik i kanonik u Senju. Za Zvona razgovaramo o sinodalnom hodu, papi Franji i papi Benediktu XVI.
Sinodalnost je drugo ime za zajedništvo
Nedavno je Riječka nadbiskupija predstavila Biskupijsku sintezu sinodalnih savjetovanja kojom je obuhvatila učinjeno na razini mjesne Crkve u razdoblju od listopada prošle godine kada je započeo Sinodalni hod Katoličke Crkve, do svibnja ove godine kada su zaključeni susreti sinodalnih savjetovanja. Proteklo razdoblje polučilo je određene zaključke o kojima razgovaramo s pastoralnim suradnikom Ureda za pastoral Riječke nadbiskupije izvr. prof. dr. Nikolom Vranješom.
