Rubrika
Razgovor
Potrebno je što ranije pomoći cijeloj obitelji
U radu s osobama s demencijom moramo imati profesionalnost, strpljenje, razumijevanje, a najvažnije je imati „master ključ“ koji otvara sva vrata do korisnika, a to je srce. Srce je simbol ljubavi, dostojanstva i milosrđa. Jako je važno osobama s demencijom (Alzheimerovom ili drugom demencijom) pristupiti individualno jer svatko ima svoje potrebe i specifičnosti.
Crkva koja se odriče dijaloga i pomirenja kao da se odrekla samoga evanđelja
Krajnje je vrijeme da se Hrvati, Bošnjaci i Srbi kritički suoče s vlastitom prošlošću i izađu iz svojih nacionalnih mitologija koje, premda nisu jednako raširene i opasne, funkcioniraju na isti način kojim se uvijek opravdava sebe i optužuje druge. Novije generacije umorne su od nacionalizma i žele rasterećenu budućnost. Za taj iskorak potrebna je hrabrost, sloboda mišljenja i želja za zajednički suživot, bez koje su novi sukobi izgledni.
Humanitarnim akcijama povezao dvije ljubavi – fotografiju i sport
Fotograf i humanitarac Nikola Kurti već je tri desetljeća nezaobilazan suradnik mjesečnika Zvona, a nedavno je zbog humanitarnih aktivnosti primio godišnju nagradu Primorsko-goranske županije. „Ovu nagradu PGŽ-a vidim kao potvrdu dobrog rada, ali je doživljavam kao priznanje svim ljudima koji su sudjelovali, kupili fotografije, dresove, lopte i druge predmete na aukcijama, kao i svima onima koji iz dana u dan doniraju vrijedne predmete iz svojih kolekcija.“
Solidarnost i zajedništvo neodvojivi su od molitve i kontemplacije
O. Stanko Perica SJ predvodit će mise trodnevnice u katedrali uoči proslave blagdana sv. Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije. "Velikim se izazovom pokazuje raditi nešto za druge, a ne samo za dobrobit svoje duše. Prava pastoralna formacija mora stvarati kristolike ljude, one koji uviđaju da se stvari mogu mijenjati nabolje i da su odgovorni za njihovo mijenjanje."
Evanđelje treba prevesti na novi jezik za moderno vrijeme
Paradoksalno, više smo se bavili inkulturacijom evanđelja drugdje nego kod kuće. Na modernost se, sve do Drugoga vatikanskog sabora, gledalo kao na antagonista i neprijatelja, a ne kao na jednu novu kulturu za koju se evanđelje mora prevesti na novi jezik. Napredak je postignut, ali problem ostaje otvoren.
Crkvu čine žene i muškarci, Božji narod
Ideja o marijansko-petrovskom načelu, po mom mišljenju, pripada onim stvarima koje nisu korisne za današnju Crkvu, a još manje za onu sutrašnju.
Pastoralna narav Koncila preobrazila je Crkvu
Ne postoje „suvremeni trendovi“ nego preobrazba svijeta, koja je započela u 19. stoljeću, a koju je Crkva stvarno počela prihvaćati nakon Drugog vatikanskog koncila.
Prisilna kontrola, problem koji se ne vidi
Moguće je prepoznati ustaljene obrasce ponašanja kojima se služe zlostavljači, odnosno osobe koje se ponašaju kontrolirajuće. Iako prisilna kontrola nije vidljiva kao fizičko nasilje, ona itekako ostavlja ozbiljne posljedice, a često dovodi i do fizičkog nasilja.
Hrvatski tradicionalizam je uvijek bio biti s papom
"Izvor je nesporazuma i podjela odbacivanje Drugog vatikanskog koncila", objašnjava Anton Šuljić. U Zvonima govori o podjelama u Crkvi danas, papi Franji, novinarstvu, izdavaštvu i umjetnosti te budućnosti Crkve u Europi.
Rute migracija moraju postati rute mira
Naša je zadaća teologija mira i pravde. Siromasi, posljednji, migranti, odbačeni, naše su tijelo, oni su mi! Zbog toga ih prepoznajem kao tijelo i povijest Krista među nama, jer ljubeći ih kao sebe, ljubav koja je od Boga čini da vidim Boga u njima i njih u Bogu.
Evanđelje od nas traži stalno stvaranje boljeg svijeta
"I II. vatikanski sabor i sadašnji poziv pape Franje na govor o sinodalnosti u Crkvi traženje je pravog odgovara na probleme koji se javljaju i u Crkvi i u svijetu. Kako na njih odgovoriti? To nije stvar samo jednog čovjeka nego svih koji sada živimo u Crkvi", kaže zlatomisnik Nikola Uravić.
Predrasude su prisutne i osjećamo ih različito
Budislav Vukas profesor je na Pravnom fakultetu i, uz Klaru Labinac, nadbiskupijski povjerenik za Pastoral osoba s invaliditetom. S obzirom na to da se i sam cijeli život nosi s hendikepom slabog vida, o inkluziji osoba s invaliditetom može govoriti i iz vlastita iskustva. Ono svakako može poslužiti kao temelj za daljnji rad Povjerenstva i podizanje ukupne svijesti o poteškoćama i načinima inkluzije takvih soba.
Crkva nije dovršena stvarnost
Sinodalnost kao načelo bilo je sve više zapostavljano tijekom različitih povijesnih i društvenih okolnosti te ekleziološkog razvoja koji je Crkvu sve više promatrao u apologetičko-juridičkom ključu čitanja osobito tijekom drugoga tisućljeća. Taj „zaborav“ od tisuću godina iznova se otkriva s Koncilom, uspostavom Biskupske sinode te, naročito, s pontifikatom pape Franje.
Pun sam nade za kršćanstvo u Europi
Dvaput sam pročitao Instrumentum laboris i misao koja me je najviše dotakla slika je doma, kako možemo biti kao kod kuće jedni s drugima. U preobraženju na gori, bilo im je kao da su u zajedničkoj kući. Petar kaže ostanimo ovdje, nemojmo ništa mijenjati. Razumijemo taj instinkt. S druge strane, u Jeruzalemu, nakon uskrsnuća, bit će zaista kod kuće. Imamo različite ideje o domu. No moramo suosjećati jedni s drugima, govori Timothy Radcliffe, teolog dominikanac. Na Mediteranskim teološkim susretima u Lovranu s njim je, za Polis.ba, razgovarao Hrvoje Katušić.
Svećenik mora biti ponizan i dijeliti sudbinu svojeg stada
„Propovijedamo blaženu vječnost, a često se brinemo samo za prolaznu sadašnjost. To nije vjera“, objašnjava Leopold Barić, svećenik koji je nedavno proslavio 90. rođendan.
Teologija ima jedan od ključeva naše sretne budućnosti
Povodom održavanja drugih Mediteranskih teoloških susreta u organizaciji Riječke nadbiskupije u Lovranu od 16. do 22. srpnja razgovaramo s Ivanom Šarčevićem, bosanskim franjevcem i profesorom na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu koji pojašnjava ima li teologija budućnost te zašto je potrebna čovječanstvu.
Budimo blizu svima koji pate, a osobito žrtvama zlostavljanja
Riječki nadbiskup Mate Uzinić 22. svibnja učinio je ono još nitko u Hrvatskoj nije. Upoznao je javnost sa završenim kanonskim istragama svećenika od kojih su neke uključivale i optužbe za pedofiliju. Za Zvona objašnjava zbog čega se na to odlučio, zašto je objavio njihove inicijale te je li tim potezom naštetio Crkvi.
Sinodalnost je trenutak odluke, a ne nešto što će se dogoditi samo po sebi
Massimo Faggioli (rođen 1970.) talijanski je teolog, crkveni povjesničar i profesor na Katedri za teologiju i religijske studije Ssveučilišta Villanova u Philadelphiji (SAD). Autor je brojnih znanstvenih radova, a redovito objavljuje i u La Croix International i Commonweal, posebice na temu Drugog vatikanskog koncila, aktualnog života Crkve i njezina odnosa s društvom. Razgovor je vođen na talijanskom jeziku. Preveo Marko Medved.
Zločin koji vrijeđa Gospodina
Potrebno je apsolutno povjerenje i vjerovanje da je to što žrtva iznosi istina. Važno je da ju razumijemo i prihvaćamo jer rane koje nastaju takvim zlodjelima su duboke i teško izlječive, objašnjava Željka Frković, povjerenica Riječke nadbiskupije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
Papa Franjo nas sve gura da međusobno razgovaramo
Jadranka Rebeka Anić je redovnica, Školska sestra franjevka Provincije Presvetog Srca Isusova u Splitu. Doktorica je katoličke teologije i znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Split. Sa s. Rebekom razgovarali smo o (ne) ravnopravnosti žena u Crkvi, Mariji Magdaleni, rodnim predrasudama, feminizmu i homoseksualnosti.
Papa Franjo ne unosi novine u nauk Crkve nego mijenja dinamiku
Jadranka Brnčić, profesorica i biblijska hermeneutičarka, povodom desetgodišnjice pontifikata pape Franje, analizira njegove poruke i način suočavanja s problemima Crkve i svijeta.
Moja teološka inicijacija bila su predavanja o. Marijana Jurčevića
Povodom izdanja knjige “Homo libris. Kralj hrbata” u čast Željku Međimorcu, pokretaču i vlasniku antikvarijata i izdavačke kuće “Ex libris” u Rijeci, koja među svoja izdanja ubraja i niz vrijednih teoloških djela, odlučili smo porazgovarati s njime o knjigama, o Rijeci, o vjeri i o njemu dragim prijateljima: Branku Fučiću i o. Marijanu Jurčeviću.
Misao pape Benedikta XVI. bit će nam velika riznica u dijalogu sa svijetom
s. Marta Carti, članica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, bioetičarka na Zavodu za integriranu i palijativnu skrb KBC-a Rijeka i predavačica na Katedri za javno zdravstvo Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci.
Iznad razlika i različitosti u Crkvi stoji vjera u jednoga Gospodina i otajstveno djelovanje Duha
Richard Pavlić, profesor dogmatske teologije na bogosloviji u Rijeci te župnik i kanonik u Senju. Za Zvona razgovaramo o sinodalnom hodu, papi Franji i papi Benediktu XVI.
Dovoljno je što je netko čovjek: gladan, žedan, prestrašen i ranjen
Ana Marčinko, Dubrovčanka koja radi za Isusovačku službu za izbjeglice (JRS), međunarodnu organizaciju koja brine za migrante i nastoji im omogućiti što humanije putovanje do željene destinacije.
Ako nadvladamo pasivnost i egoizam, otvorit ćemo prostor nadi
S nadbiskupom u miru Ivanom razgovarali smo nakon što je u svečanom liturgijskom činu simbolično predao pastirski štap svome nasljedniku.
Sinodalnost je drugo ime za zajedništvo
Nedavno je Riječka nadbiskupija predstavila Biskupijsku sintezu sinodalnih savjetovanja kojom je obuhvatila učinjeno na razini mjesne Crkve u razdoblju od listopada prošle godine kada je započeo Sinodalni hod Katoličke Crkve, do svibnja ove godine kada su zaključeni susreti sinodalnih savjetovanja. Proteklo razdoblje polučilo je određene zaključke o kojima razgovaramo s pastoralnim suradnikom Ureda za pastoral Riječke nadbiskupije izvr. prof. dr. Nikolom Vranješom.
