Crkvena glazba

Liturgijsko - glazbeni pristup misi s mladima

Andrejka Srdoč Geraci
11.09.2023.

Jedan od važnijih kriterija je da crkvena glazba nije neovisna od liturgije, odnosno nema sama u sebi svrhu. Ona je sastavni dio liturgije zato mora biti jasna, prepoznatljiva i prihvatljiva.

Liturgijsko - glazbeni pristup misi s mladima » naslovna

Zborovi mladih ili bendovi mladih u našim crkvama najčešće pjevaju duhovne šansone i ponekad neku liturgijsku popijevku, najčešće za jaka liturgijska vremena kao što su Došašće, Božić, Korizma ili Uskrsno vrijeme. Raduje me kada dođem na svetu misu koju animiraju mladi i čujem pjesme koje odgovaraju pravilima liturgijske glazbe (ili barem donekle odgovaraju). Već je jako dobro kada zborovi ne mijenjaju ordinarij mise sa drugim šansonama (Gospodine, Slava, Svet, Jaganjče). Pod pojmom „mise s mladima“ mislim i na „mise s djecom“ zato jer je repertorij pjesama gotovo isti. Naravno da će se na misama mladih pjevati šansone za promjenjive dijelove mise (ulazna, prikazna, pričesna pjesma) i da će upotrebljavati razne instrumente (klavijature, gitare, violine, flaute, bubnjeve…) Sve je to dobro, ali kako to sve skupa uklopiti u liturgijsku glazbu?

Smatram da ima puno toga što se može ispraviti, poboljšati, educirati se i izgraditi. Jedna od svijetlih točaka zborova mladih, jest velika volja amatera i glazbena stručnost profesionalca koja se ističe u nekim bendovima. Tu mislim na svirače koji su završili glazbene škole i svoje znanje i talente ulažu u župnu zajednicu. Željela bih progovoriti i o kritičnim točkama u pristupu mladih prema liturgijskoj glazbi, ali uvijek dobronamjerno i ponizno.

Smjernice zborovima mladih

Trebalo bi svakako poznavati bit liturgije i poštivati crkvenu hijerarhiju, odnosno nadležne osobe za donošenje odluka na području crkvene glazbe. Što to znači? Važno je da se posavjetujemo sa župnikom oko pjesama za misu i pitamo ako nam nešto nije jasno. Ako župnik ne zna, onda postoje osobe nadležne za liturgiju i crkvenu glazbu u nadbiskupiji s kojima se uvijek može posavjetovati. 

Jedan od važnijih kriterija je da glazba nije neovisna od liturgije, odnosno nema sama u sebi svrhu. Ona je sastavni dio liturgije zato mora biti jasna, prepoznatljiva i prihvatljiva. Nikako se ne smije dogoditi da postane važnija od liturgije. Liturgijska glazba mora poslužiti da se ostvari svečanost i ima obilježje molitve i kao takva postaje liturgijski simbol u slavljenju Gospodina. Ona nikako ne smije predstavljati zabavu.

Također jedan od važnijih kriterija je sudjelovanje cijele zajednice u pjevanju. Ako se to ne postigne, onda glazba nije postigla svoju svrhu. Moramo naglasiti da postoje neki dijelovi mise koji se mogu prepustiti samo zboru (a to je npr. ulazna, prikazna, pričesna pjesma, to su tzv. procesijske pjesme), ali svakako u sastavljanju programa potrebno je naći pravilnu ravnotežu između pjevanja zbora, puka, svećenika, psalmista i solo pjevača. Dokumenti o crkvenoj glazbi uvijek naglašavaju da je najznačajnije pjevanje svećenika na svetoj misi, pa tek onda puka i zbora.

Za svako euharistijsko slavlje važno je da se zajedno pripremaju i surađuju svećenik, zborovođa, psalmisti i čitači kako bi liturgija bila lijepa i svečana i da se dogovore koji se dijelovi mise pjevaju, a koji recitiraju.

Jedan od problema je što se koriste pogrešne pjesme u redu Svete mise. Naime, u određenim pjevanim dijelovima ne može se zamijeniti ono što je bit toga dijela nečim drugim. Na primjer, u Slavi (Slava Bogu na visini…) nije moguće izostaviti slavljenje Presvetog Trojstva i mijenjati ga nekom drugom pjesmom kao npr. „Svi slavimo“ ili „Dajemo ti slavu“… ili drugo. Skraćeni oblik ili parafraziran dopušten je samo na dječjoj misi ili u Božićnom vremenu s pučkom popjevkom „Svim na zemlji“. 

Jednako tako nije dozvoljeno da se Psalmi mijenjaju nekom drugom pjesmom, jer se često ni po svojoj liturgijsko-glazbenoj formi, ni po tekstu ne uklapaju s prvim čitanjem ni evanđeljem. Bolje je da se pročita Pripjevni psalam i strofe iz lekcionara kako je određeno za taj dan ili blagdan.

Činjenica je da se puno pjesama koje se danas pjevaju na svetim misama prevedene s engleskog ili su preuzete iz protestantskih krugova. Neke pjesme su se zaista jako proširile po cijeloj Hrvatskoj i izvan nje, jer su vrlo pjevne, potiču na slavljenje Gospodina i emotivno su prihvatljivije. One su posebno omiljene u slavljeničkim bendovima katoličkih karizmatskih grupa. Pri njihovom izboru potrebno je paziti na tekst da je dobro preveden i da se teološki poklapa sa katoličkim naukom.

Mnogi ne znaju da postoji samo jedna službeno odobrena pjesmarica BK Hrvatske i BiH a to je kantual „Pjevajte Gospodu pjesmu novu“ a sve druge pjesmarice su alternativne. Najčešće se upotrebljava tzv. „plava pjesmarica“ - „Dođi Gospodine“ i Velika Katolička pjesmarica ili neka druga. Stavljam na srce mladima jednu jako važnu činjenicu da je hrvatska liturgijska baština hrvatske vrlo bogata prekrasnim pučkim popijevkama, pogotovo za jača liturgijska vremena (Božićno i Uskrsno vrijeme). Bilo bi zaista nerazborito zanemarivati i odbacivati nešto toliko vrijedno i lijepo, već bi trebalo izvući iz naslijeđenog blaga sve ono lijepo što bi moglo pasti u zaborav.

Prijedlozi za edukaciju zborova mladih

Bilo bi dobro da se organiziraju okrugli stolovi s voditeljima zborova mladih na kojima bi se ozbiljno popričalo o crkvenoj glazbi, upoznalo se s iskustvima drugih i obogatilo jedni druge. Mnoge župe nemaju nikoga tko bi se prihvatio sviranja svetih misa ili često puta ima puno entuzijazma, ali premalo znanja.

Za zborove mladih Nadbiskupijska škola za crkvenu glazbu u Rijeci nudi konzultacije za izbor pjesama (viber ili wp na broj 091 8831970 ili email:crkvena.glazba.ri@gmail.com)

Moguća je i online liturgijska formacija mladih svirača te glazbena formacija mladih (klavir, gitara, orgulje, violina, pjevanje, dirigiranje, harmonija).

Iz rubrike: Crkvena glazba

Liturgijsko - glazbeni pristup misi s mladima » naslovna

Duhovska posljednica

Andrejka Srdoč Geraci
20.05.2024.

Nastanak sequantia ili posljednica nalazimo u radosnom pokliku Alelu-ja, odnosno nastao je na melizmi zadnjeg sloga – ja koje aludira na Božje ime, hebrejski Jahve, koje je neizrecivo. (Foto: Vatican News)