Crkvena glazba

Ulazna pjesma i kriteriji izbora pjesama

Andrejka Srdoč Geraci
26.07.2024.

Nije loše ponoviti važno načelo: liturgija i pjevanje povezane su stvarnosti do te mjere da je svrha pjevanja svrha same liturgije kako bi dosegla onaj određeni oblik, onaj sadržaj i onu svrhu za koju je namijenjena u samom liturgijskom činu.

Ulazna pjesma i kriteriji izbora pjesama » naslovna

Prije nego što se upustimo u analizu teksta i glazbe nekih ulaznih pjesama za liturgijska slavlja, želimo se ukratko podsjetiti što Načela i norme Rimskog misala (OURM) i Uvodne napomene Reda misnih čitanja (Praenotande Ordo Lectionum Missae) govore o ulaznoj pjesmi. U ovim dokumentima nalazimo izuzetno korisne naznake koje liturgijskom glazbeniku pružaju precizne informacije o tekstu, glazbenoj strukturi (formi), obrednom značenju i važnim glazbenim akterima.

Tekst ulazne pjesme

  • iz Rimskog Graduala (latinski)
  • iz Graduale simplex (latinski)
  • tekst koji je odobrila crkvena vlast
  • „neka druga pjesma koja odgovara svetom činu i naravi dana ili vremena” (usp. OURM 48)

Glazbena struktura (forma) ulazne pjesme

  • antifona + psalam (GK)
  • zborska skladba
  • strofična himna sa psalmom ili bez njega
  • stihovi s refrenom
  • tropar
  • pučka popijevka

Ritualno značenje ulazne pjesme 

  • procesijska pjesma (izvodi se dok traje ulazna procesija)
  • započinje slavlje
  • promiče jedinstvo okupljenih vjernika
  • uvodi u otajstvo vremena ili svetkovine
  • prati procesiju svećenika i ministranata

Glazbeni izvoditelji

  • pjevački zbor i puk koji se izmjenjuju u pjevanju ili
  • pjevač i puk ili
  • samo puk ili
  • samo pjevački zbor

„Ako se kod ulaska ne pjeva, tada antifonu iz misala govore vjernici ili neki od njih, ili čitač, ili pak sam svećenik, koji ju može prilagoditi na način uvodne riječi.“ (usp. br. 48).

Skladbe koje ne povezuju srca i glasove te koje se više/samo bave estetskim prikazom nego sadržajem teže ciljevima koji se apsolutno udaljuju od liturgije. Stoga nije loše ponoviti važno načelo: liturgija i pjevanje povezane su stvarnosti do te mjere da je svrha pjevanja svrha same liturgije kako bi dosegla onaj određeni oblik, onaj sadržaj i onu svrhu za koju je namijenjena u samom liturgijskom činu.

NEKI KRITERIJI ZA IZBOR PJESAMA ZA LITURGIJU

  • Prvo treba definirati za koju vrstu liturgijskog slavlja trebamo izabrati pjesme: euharistijsko slavlje, slavlje sakramenata, liturgija časova ili za druga slavlja.
  • Unutar liturgijskog slavlja treba odrediti liturgijsko vrijeme, obredni čin i njegovu funkciju.
  • Na kojem se mjestu slavi: na otvorenom prostoru, u velikoj crkvi, maloj kapeli ili u katedrali?
  • U kojem geografsko-kulturnom kontekstu: nacija, zemlja, narod? Treba voditi računa o tradiciji određenog kraja.

TEKST

  • Elementi analize teksta: biblijski, preuzet iz današnjeg jezika ili pjesničkog izraza, je li tekst precizan ili neodređen?
  • Logički smisao: tko govori? Kome je namijenjen? Što on kaže?
  • Tekst: koje slike koristi? Koje simbole? Ima li apstraktan ili konkretan sadržaj? Radi li se o prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti? Koristi li se stručnim jezikom ili običnim jezikom današnjeg vjernika? Je li jezik zastario ili je aktualan?
  • Sadržaj i vrijednosti vjere: koje teme i vjerske stavove pokriva (Bog, odnos čovjeka i svijeta, odnos Crkve i svijeta, spasenje, Krist, Crkva kreposti, grijeh – pomirenje)?
  • Osjećaji: na koji duhovni čin budi? Vodi li kontemplaciji? Potiče li na djelovanje, hvaljenje Boga ili na kajanje?

GLAZBA

Analiza glazbe:

  • Može li se melodija izvoditi bez instrumentalne pratnje?
  • Je li raspon melodije prilagodljiv puku ili je namijenjen samo pjevačkom zboru?
  • Vodi li ritam pjesme računa o heterogenom skupu vjernika ili je više prilagođen manjoj skupini pjevača mlađeg uzrasta?
  • Sažima li se odnos riječ-glazba? Je li glazba u službi teksta?
  • Odgovaraju li naglasci melodije naglascima teksta? Je li glazba skladana tako da ističe tekst?
  • Kakvu glazbenu strukturu ima: himan, responzorij, poklik, litanija, motet, pučka popijevka, duhovna šansona itd.?
  • Koji stil ima: srednjovjekovni, barokni, romantični, džez, moderni?
  • Je li cijela pjesma u skladu s obredom svete mise kojem je namijenjena? Sadrži li kakvu kontradikciju?

Na temelju navedenih kriterija može se odlučiti može li neka pjesma dobro funkcionirati i biti predložena unutar liturgijskog slavlja.

Iz rubrike: Crkvena glazba

Ulazna pjesma i kriteriji izbora pjesama » naslovna

Duhovska posljednica

Andrejka Srdoč Geraci
20.05.2024.

Nastanak sequantia ili posljednica nalazimo u radosnom pokliku Alelu-ja, odnosno nastao je na melizmi zadnjeg sloga – ja koje aludira na Božje ime, hebrejski Jahve, koje je neizrecivo. (Foto: Vatican News)