Crkvena glazba

Vjekovi pjevaju – Božićna glazba Hrvata

Andrejka Srdoč Geraci
19.12.2025.

Stoljećima usmenog prenošenja adventske i božićne popijevke oblikovale su jednu od najbogatijih hrvatskih glazbenih baština u Europi, noseći dubok liturgijski, povijesni i teološki značaj koji vjernici proživljavaju i ispovijedaju pjevanjem.

Vjekovi pjevaju – Božićna glazba Hrvata » naslovna

Hrvatski narod baštini jednu od najbogatijih i najduljih tradicija crkvenog pjevanja u Europi, dijelom i zbog jedinstvene povlastice služenja bogoslužja na crkvenoslavenskom i hrvatskom jeziku. Ta baština, oblikovana usmenim prenošenjem tijekom stoljećā, rezultirala je raznolikim pučkim glazbenim repertorijem u svakoj pokrajini.

Liturgijsko vrijeme došašća i dvostruka priprava

Božićno vrijeme započinje došašćem (adventom), koje je vrijeme radosna iščekivanja i dvostruke priprave:

1.    Od Prve nedjelje došašća do 16. prosinca (eshatološki dio) fokus je na pripravi za Kristov drugi, slavni dolazak na kraju vremena. Pjesme koje se mogu pjevati jesu: Padaj s neba, Sine Božji i Visom leteć.

2.    Od 17. do 24. prosinca (božićno došašće) traje neposredna priprava za godišnju proslavu Kristova rođenja. Prikladnije su pjesme marijanskog smisla, poput Poslan bi anđel Gabrijel i O rumena zoro jasna.


O-antifone i glavni blagdani

•    O-antifone (Antiphonae majores) posebno se svečano pjevaju u danima od 17. do 23. prosinca. Njihova latinska imena (čitanjem unatrag) tvore poruku „Ero cras“ (Bit ću sutra), naglašavajući Spasiteljev skori dolazak.

•    Božićno vrijeme ima dva središta: Božić (25. prosinca, slavlje utjelovljenja) i Bogojavljenje (Sveta tri kralja – 6. siječnja, objava Isusa svim narodima). Na Bogojavljenje pjevaju se pjesme poput Tri kralja jahahu.


Povijesni značaj i bogatstvo pjesama

Hrvatski narod jedan je od najbogatijih u Europi po broju božićnih pjesama.

•    Zbirke. Najljepše adventske i božićne pjesme nastale su u 17. i 18. stoljeću i nalaze se u važnim zbirkama poput Pavlinske pjesmarice (1644.) i Cithara Octochorda (1701.).

•    Jezik. Pjesme su pisane na sva tri hrvatska narječja: čakavskom, kajkavskom i štokavskom  ikavskom.

Naše su adventske i božićne pjesme „raspjevana ikona evanđelja“. Popularne božićne pjesme, poput Veselje ti navješćujem, O Betleme, Radujte se, narodi i Narodi nam se smatraju se duhovnim kalendarom koji pjevanjem proživljava evanđeosku poruku Božića.

•    Liturgijski tropi. Neke pjesme, uz dopuštenje, zamjenjuju dijelove mise (Kyrie, Gloria, Agnus Dei), poput Kyrie eleison i Svim na zemlji mir, veselje.

Pjevanjem božićnih pjesama vjernici ispovijedaju svoju vjeru, ponovno proživljavaju rođenje Kristovo i izražavaju najdublji izraz radosti. Hrvatska božićna pjesma nezaobilazan je i esencijalan dio proslave Božića.


Iz rubrike: Crkvena glazba

Vjekovi pjevaju – Božićna glazba Hrvata » naslovna

Fra Ivan Peran - Neizbrisiv trag franjevca skladatelja u hrvatskoj liturgijskoj glazbi

Andrejka Srdoč Geraci
19.12.2025.

Nadbiskupijska škola za crkvenu glazbu s radošću najavljuje da će uskoro nositi ime „Fra Ivan Peran” kako bi ovim naraštajima prenijela njegovo bogato nasljeđe i pomogla u širenju njegova svetog lika i svetosti, iščekujući što skorije proglašenje blaženim.