Da nam ne pokvari blagdane

„Katolička Crkva ima novu kadrovsku politiku“, na ovaj je način započeo komentar jednog novinara. „Zbog nedostatka svećenika u svoje redove prihvaća sve, čak i pedofile.“ Ovaj ironični, neki će reći zluradi, komentar svakako je pretjeran i ne odgovara istini. S druge strane moramo priznati da je komentar potaknut događajima koji gotovo da bi mogli opravdati ovakvu tezu. Povod su bile optužbe upućene đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću da nije pravovremeno reagirao, da je čak zataškavao istinu nakon što mu je prijavljeno zlostavljanje maloljetnih osoba. Premda je iz Apostolske nuncijature potvrđeno da je nadbiskup poštovao propisanu proceduru, iz reakcija nakon konferencije za medije koju je biskup, odgovarajući na optužbe, održao 21. ožujka bilo je vidljivo da novinare i dio javnosti nije uvjerio u ispravnost svojih postupaka. Da „nadbiskup nije iskazao potrebnu i preporučenu empatiju prema žrtvama“, potvrdila je i Nuncijatura.

Očito da i javnost i Sveta Stolica teško prihvaćaju polemične isprike poglavara Crkve žrtvama koje prijavljuju seksualno nasilje. Vidljivo je i da u takvim slučajevima ne postoji razumijevanje za uporno inzistiranje na presumpciji nevinosti počinitelja i čekanje pravomoćne presude. Katolička Crkva, u Hrvatskoj i svijetu, može i mora bolje od toga. Zbog posebne osjetljivosti ranjenih osoba neke je korake potrebno poduzeti i dok se čeka pravomoćna presuda. Prije svega uvažiti iskaze onih koji se osjećaju povrijeđeno, pokazati suosjećanje i ponuditi im pomoć. Za Crkvu, sukladno njezinu poslanju, žrtva mora biti na prvom mjestu.

Još je papa Benedikt XVI. 2010. godine, nakon niza otkrivenih zataškavanja zločina prema maloljetnim osobama, jasno objavio „nultu toleranciju“ Crkve za zlostavljače. Iako je njegova poruka bila jasna, a isprika žrtvama nedvosmislena i iskrena, tada objavljene smjernice za postupanje u takvim slučajevima ostale su pomalo nedorečene. Očekivano, bilo je potrebno vrijeme za značajnije pomake u praksi. Te je pomake beskompromisno potaknuo papa Franjo, okrenuo je paradigmu i u središte postavio žrtve, ne navodnu dobrobit Crkve. Jer istinska dobrobit Crkve težnja je svetosti njezinih članova, a to znači priznavanje, ne zataškavanje, svakog djela koje od toga odstupa.

Na Konferenciji s predsjednicima biskupskih konferencija održanoj u veljači 2019. godine na temu „Zaštita maloljetnika u Crkvi“ papa Franjo je istaknuo kako želi da svećenici postanu svjesni drame i patnje žrtava. Plod Konferencije na kojoj su uz biskupe sudjelovali i brojni savjetnici je motuproprij "Vos estis lux mundi", „Vi ste svijetlo svijeta“ koji nudi dodatne smjernice i poticaje i koji je baš ovih dana doživio drugo, dopunjeno izdanje o čemu možete čitati na sljedećim stranicama ovog broja Zvona.

Neki će primijetiti da je medijsko inzistiranje na temi pedofilije u Crkvi tipično korizmeno-uskrsno kukavičje jaje „da nam pokvari blagdane“. Ali baš suprotno, korizma i Uskrs vjernike bi trebali potaknuti na otvaranje ovakvih tema, na skrušeno priznavanje grijeha i donošenje boljih odluka u svijetlu uskrsnuća. Ne zbog novinara, oni uvijek mogu pronaći razlog za kakav zluradi komentar, nego zbog vječnog spasenja. Stoga umjesto uobičajenih uskrsnih poruka biskupa na prvim stranicama ovog broja Zvona možete pročitati što Crkva u Hrvatskoj čini i kako se namjerava boriti protiv pedofilije u svojim redovima. Uskrsne poruke biskupa naći ćete u prilogu u središnjim stranicama lista.

Svim vjernim čitateljima Uredništvo Zvona želi sretan i blagoslovljen Uskrs!