Autor
Danijel Delonga
Ako Krist poziva, ne bojte se
Dražen Volk, svećenik Riječke nadbiskupije, župnik u gradu Grobniku i profesor na propedeutskoj godini riječkog sjemeništa, zaređen je prije 25 godina. Mali jubilej, srebrni kako ga volimo nazvati, uvijek je prilika za retrospektivu s pogledom unaprijed.
Ispit savjesti
Papin je popis grijeha Crkve iskren i bolno precizan. Za mnoge je vjernike bio poziv na razmišljanje i ispit savjesti. No, kod nekih je izazivao i neodobravanje, a posebno se to odnosi na grijeh kada se „doktrina rabi kao kamen za nehumana postupanja“. Neki su čak tvrdili da je taj grijeh u sebi kontradiktoran, čak besmislen. Najteže je priznati grijeh ako misliš da si u pravu.
Godina molitve
Godina molitve u Riječkoj nadbiskupiji proglašena je o svetkovini sv. Vida 15. lipnja ove godine, a započela je zapravo sada, u rujnu, s početkom pastoralne, školske i akademske godine. Priprava je to za slavlje riječkog jubileja, 100. obljetnice da je Rijeka, 1925. godine odlukom pape Pija XI., postala biskupijskim središtem. Godina proslave riječkog jubileja započet će svetkovinom sv. Vida 2025. godine.
Prve „Sportske igre mladih Sv. Vida 2024.“
Brojka od 220 sudionika svjedoči da je ovakav spoj sporta i duhovnosti mladima bio potreban. Uz sport mladima su ponuđeni i duhovni sadržaji, ispovijed, misa i svjedočanstvo obraćenja bivšeg boksača Marina Slavića.
Moj bližnji
Iako su povijesno uglavnom bile suprotstavljene, iako i danas postoje teme oko kojih se neće složiti, politička ljevica i Crkva danas su mnogo bliže nego se to na prvi pogled čini.
Humanitarnim akcijama povezao dvije ljubavi – fotografiju i sport
Fotograf i humanitarac Nikola Kurti već je tri desetljeća nezaobilazan suradnik mjesečnika Zvona, a nedavno je zbog humanitarnih aktivnosti primio godišnju nagradu Primorsko-goranske županije. „Ovu nagradu PGŽ-a vidim kao potvrdu dobrog rada, ali je doživljavam kao priznanje svim ljudima koji su sudjelovali, kupili fotografije, dresove, lopte i druge predmete na aukcijama, kao i svima onima koji iz dana u dan doniraju vrijedne predmete iz svojih kolekcija.“
Procesija
Zabranjivane u vrijeme komunizma, s velikim oduševljenjem prihvaćene s demokratskim promjenama 90-ih, još snažnije potaknute podjelama mlade demokracije s početka 21. stoljeća, vjerske procesije danas su ostale značajne samo u krajevima u kojima su doista ukorijenjene u tradiciji. Kako sada stvari stoje, sudbina je riječke procesije sv. Vida biti sve kraća i kraća i sve više samozatajna.
Mladomisnici Riječke nadbiskupije
Apolinar Barbiš, Silvije Jakšetić, Zdenko Lendl, Alen Markić, Kristijan Pandl i Dalibor Peričić novi su prezbiteri Riječke nadbiskupije. Donosimo njihove biografije i razmišljanja o svećeničkom pozivu.
Kritika
Nedavno je riječki nadbiskup Mate Uzinić, dosljedno provodeći načela sinodalne Crkve, svećenicima Riječke nadbiskupije ponudio mogućnost da anonimno iznesu svoje mišljenje o njemu i pojedinačno o svim uredima i aktivnostima nadbiskupije. Više od polovice svećenika, njih 35, odazvalo se tom pozivu. Bilo je tu i pohvala, ali i iskrenih, pa i oštrih, kritika.
Uklonimo predrasude prema osobama s invaliditetom
Nadbiskup je odabirom „apostola“ na Veliki Četvrtak poslao jasnu poruku o nužnosti promjene mentaliteta i razbijanja predrasuda prema osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju.
Pranje nogu
Koju je poruku Krist želio poslati? Je li se time ponizio samo pred svojim učenicima ili se, kao u činu utjelovljenja, ponizio pred cijelim svijetom?
Ravnopravnost
Uskrsni broj Zvona ove je godine izašao već u ožujku i sasvim prigodno posvećen je ženama. Otvaramo pitanja o ravnopravnosti i jednakim mogućnostima u prividno slobodnom društvu koje se ne može otresti patrijarhalnog nasljeđa. To isto pitamo i Crkvu koja velikodušno priznaje jednakost u dostojanstvu muškarca i žene dok idalje provodi nejednakost u pravima. Pitanje o kojem uvijek valja promišljati je i nasilje nad ženama s pozicije moći u rukama muškarca.
Može li korizma biti sloboda?
Korizmu tako promatramo kao pustinju, kao postaju na putu prema slobodi, prema uskrsnuću. No, može li čovjek već u korizmi biti slobodan? Može li čovjek biti slobodan i u pustinji? Ili čak, može li čovjek biti slobodan u zatvoru? „Nailazimo na paradoks u evanđelju: oslobođeni smo služenjem, a ne činjenjem onoga što nam se prohtije“, reći će papa Franjo.
Prolaznost s pogledom u budućnost
Iz godine na izmaku izdvajamo najvažnije događaje za Riječku nadbiskupiju, Crkvu i svijet iz kojih možemo nešto naučiti za budućnost.
Strahote svijeta
Strahote svijeta kojih su se bojali skeptici naspram sinode, nisu se uvukle u nauk Crkve. Papa Franjo, pak, strahote svijeta unutar Crkve vidi u ljudskim slabostima kojima su vođeni oni koji bi trebali voditi Narod Božji.
Evanđelje od nas traži stalno stvaranje boljeg svijeta
"I II. vatikanski sabor i sadašnji poziv pape Franje na govor o sinodalnosti u Crkvi traženje je pravog odgovara na probleme koji se javljaju i u Crkvi i u svijetu. Kako na njih odgovoriti? To nije stvar samo jednog čovjeka nego svih koji sada živimo u Crkvi", kaže zlatomisnik Nikola Uravić.
Predrasude su prisutne i osjećamo ih različito
Budislav Vukas profesor je na Pravnom fakultetu i, uz Klaru Labinac, nadbiskupijski povjerenik za Pastoral osoba s invaliditetom. S obzirom na to da se i sam cijeli život nosi s hendikepom slabog vida, o inkluziji osoba s invaliditetom može govoriti i iz vlastita iskustva. Ono svakako može poslužiti kao temelj za daljnji rad Povjerenstva i podizanje ukupne svijesti o poteškoćama i načinima inkluzije takvih soba.
Od Drugog vatikanskog sabora do Sinodalnog hoda – 60 godina s vama.
Nakon usporenog ljeta, a prije hladne jeseni, rujan je donio pregršt zanimljivih tema, gotovo da je teško izdvojiti najvažniju. Za čitatelje našeg tiskanog izdanja i suradnike koji pišu tekstove, vjerojatno najvažnija ipak je obljetnica ovog lista.
Duhovna svjetovnost
Papa poziva svećenike i vjernike da traže Gospodina, a ne ljudsku slavu i osobnu dobrobit, a svoju poruku potkrepljuje citirajući misli dvojice teologa 2. vatikanskog sabora. Potrebno je vratiti se izvorima Radosne vijesti kako ne bismo završili kao Crkva „bogata svojim autoritetom i sigurnošću, ali premalo apostolska i osrednje evanđeoska“.
Crkva koja želi biti ponizna, tražiti oproštenje i stalno učiti
Tog je petka, Danom posta i molitve za žrtve zlostavljanja, za obraćenje i za posvećenje, Riječka nadbiskupija pokazala zajedništvo u nastojanju da odbaci one grešne stavove koji su bili nevjerodostojni i posvjedoči ljubav Božju prema svakome čovjeku, posebno prema onima kojima treba pomoći.
Svećenik mora biti ponizan i dijeliti sudbinu svojeg stada
„Propovijedamo blaženu vječnost, a često se brinemo samo za prolaznu sadašnjost. To nije vjera“, objašnjava Leopold Barić, svećenik koji je nedavno proslavio 90. rođendan.
Marija je majka, ali i kći Crkve
Prema tradiciji, „Majka Božja svake godine tri puta zove svoju djecu na Učku.“ U nedjelju poslije Duhova, zadnju nedjelju u srpnju i prvu nedjelju nakon 13. rujna.
Jednaki u dostojanstvu i poslanju
“Premda se neki po Kristovoj volji postavljaju kao učitelji i djelitelji tajna i pastiri za druge, ipak postoji među svima prava jednakost s obzirom na dostojanstvo i na djelovanje zajedničko svim vjernicima u izgradnji Kristova tijela” (LG 32).
Zločin koji vrijeđa Gospodina
Potrebno je apsolutno povjerenje i vjerovanje da je to što žrtva iznosi istina. Važno je da ju razumijemo i prihvaćamo jer rane koje nastaju takvim zlodjelima su duboke i teško izlječive, objašnjava Željka Frković, povjerenica Riječke nadbiskupije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
Da nam ne pokvari blagdane
Očito da i javnost i Sveta Stolica teško prihvaćaju polemične isprike poglavara Crkve žrtvama koje prijavljuju seksualno nasilje. Vidljivo je i da u takvim slučajevima ne postoji razumijevanje za uporno inzistiranje na presumpciji nevinosti počinitelja i čekanje pravomoćne presude.
Zona komfora
Priznajmo svaki za sebe, u ovoj je zoni ugodno. Ipak, u suvremenom svijetu, koji se ubrzano mijenja, ona će nam s vremenom postati pretijesna. Zbog toga se u našoj zoni komfora, udobnosti jasnih definicija, ukopanih rovova i utabanih staza, počinjemo osjećati neudobno.
Sinodalni hod - živjeti jedinstvo u različitosti
„Zajedništvo Crkve nije narušeno nego je obogaćeno različitostima“, zaključili su predstavnici Riječke nadbiskupije koji su sudjelovali na Kontinentalnom sinodalnom zasjedanju održanom u Pragu od 5. do 9. veljače. Svoja iskustva sa susreta na kojem je sudjelovalo 590 delegata iz 39 europskih biskupskih konferencija iznijeli su 28. veljače na okruglom stolu u Nadbiskupskom domu u Rijeci.
Prefiks 00 – na tragu Sinodalnog hoda
Riječki nadbiskup Mate Uzinić objavio je početkom prosinca odluku da se ubuduće u službenoj korespondenciji Riječke nadbiskupije neće koristiti počasni naslovi kao što su velečasni, don, prečasni, monsinjor, preuzvišeni i slično. Odlučio je da će se svećenici i djelatnici međusobno oslovljavati „kako je to uobičajeno u društvenoj zajednici kojoj pripadamo i razlikovati samo po stupnju reda i službe koju u ime Crkve vršimo“.
Iznad razlika i različitosti u Crkvi stoji vjera u jednoga Gospodina i otajstveno djelovanje Duha
Richard Pavlić, profesor dogmatske teologije na bogosloviji u Rijeci te župnik i kanonik u Senju. Za Zvona razgovaramo o sinodalnom hodu, papi Franji i papi Benediktu XVI.
Dovoljno je što je netko čovjek: gladan, žedan, prestrašen i ranjen
Ana Marčinko, Dubrovčanka koja radi za Isusovačku službu za izbjeglice (JRS), međunarodnu organizaciju koja brine za migrante i nastoji im omogućiti što humanije putovanje do željene destinacije.
Migranti su u našem gradu i treba im pomoći
Rijeka je ovoga ljeta postala jedan u nizu gradova kroz kojeg prolaze migranti iz Azije i Afrike na putu prema zemljama na sjeveru i zapadu Europe. Okupljaju se oko riječkog željezničkog kolodvora gdje svakoga dana stotinjak, nekad i dvjesto, napaćenih i umornih ljudi traži predah i skuplja snagu za nastavak puta. Ima tu i žena i djece iako su većinom muškarci, uglavnom mlađi. Do Rijeke stižu vlakom iz Zagreba ili na druge načine, neki i pješke. Svjedoče to oni koji dolaze s ranama na nogama dobivenim na nekoj dionici puta, ranama koje nisu danima, možda tjednima očišćene i previjene.
Što bi učinio Isus Krist?
Nadbiskup Mate Uzinić istaknuo je kako svoje poslanje riječkog nadbiskupa i metropolita želi vršiti u duhu Koncila i sinodalnosti.
Ako nadvladamo pasivnost i egoizam, otvorit ćemo prostor nadi
S nadbiskupom u miru Ivanom razgovarali smo nakon što je u svečanom liturgijskom činu simbolično predao pastirski štap svome nasljedniku.
Zajedništvom za bolju zaštitu žrtava i prevenciju nasilja
Susret voditelja Caritasovih ustanova koje skrbe o ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja
Koliko ima katolika?
Nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS ) 22. rujna objavio podatak da je udio katolika u Hrvatskoj pao na 78,97 %, u odnosu na 2011. godinu kada ih je bilo 86,28 %, pokazalo se da taj podatak ipak nije vjerodostojan.
