Debljina kao zdravstveni problem

Već smo dobro zagazili u proljeće. Pa iako je vrijeme pravo proljetno prevrtljivo uz velike oscilacije temperature – čemu smo svjedoci pogotovo sada u drugoj polovici travnja – ipak smo se, barem u Primorju, riješili debele zimske odjeće. No sada u laganoj odjeći daleko više do izražaja dolazi višak kilograma, koji su neki od nas stekli preko zime. Mnogi upravo u ovo vrijeme počinju intenzivno raditi na tome da se do ljeta „dovedu u formu“ i započinju s različitim dijetama i vježbanjem. I zato upravo u ovo doba mediji, različite internetske stranice i društvene mreže obiluju člancima na temu mršavljenja i pripreme za ljeto.

Kronična bolest

Debljina je pošast modernog doba. U svijetu je trenutačno prekomjerno teških osoba oko 1,6 milijardi, od čega je 400 milijuna pretilih (izrazito debelih). Projekcije Svjetske zdravstvene organizacije predviđaju da će ubrzo na svijetu biti preko 2,5 milijarde osoba s viškom kilograma. A ni Hrvatska nije toga pošteđena, štoviše u Europi smo na neslavnom petom mjestu po broju osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Podatci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da čak 64 posto muškaraca, te 52 posto žena u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. Situacija je alarmantna i među djecom u Hrvatskoj – skoro 25 posto ih je prekomjerno teških.

Iako je mnogi ne shvaćaju ozbiljno, debljina je kronična bolest. To znači da se ne može liječiti čudotvornim sredstvima koja obećavaju mršavljenje u pet dana, nego samo ozbiljnim i multidisciplinarnim pristupom. Debljina je dakle kronična bolest 21. stoljeća te je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Glavni razlozi koji dovode do debljine jesu tjelesna neaktivnost uzrokovana sjedilačkim načinom života, loše prehrambene navike te pušenje i alkohol. Debljina nije samo estetski problem nego zahvaća gotovo sve aspekte života. Doduše, smanjenjem težine nećemo biti ni pametniji, bolji ni omiljeniji u društvu, ali ćemo svakako učiniti puno za svoje zdravlje i organizam općenito.

Unatoč nedvojbenim nasljednim i stečenim te metaboličkim i hormonskim utjecajima na tjelesnu težinu, debljina se javlja kada se svakodnevno unosi više kalorija nego što ih se sagorijeva (troši), odnosno kada energetski unos premašuje potrošnju energije. Iako je uzrok debljine složen, prehrambene navike uklopljene u stil života igraju važnu ulogu u nastanku debljine. Nedovoljna tjelesna aktivnost uz prehranu hranom bogatom kalorijama, masnu hranu i hranu bogatu ugljikohidratima, glavni su uzroci prekomjerna debljanja.

Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost

Prehrana treba biti raznovrsna jer to omogućava unos svih potrebnih hranjivih tvari, a onemogućava pretjeran unos tvari bogatih energijom, tj. unos masti i ugljikohidrata. U prehrani treba zadržati sve makronutrijente – bjelančevine, masti i ugljikohidrate, ali količinu masti i ugljikohidrata treba znatno smanjiti. Iz prehrane je važno izbaciti sastojke i namirnice koje više pripadaju zabavi nego prehrani, a bogate su energijom, kao što su grickalice, sokovi i slatkiši.

Nužno je povećati unos povrća jer ono je siromašno energijom, a bogato vitaminima i mineralnim tvarima. Barem pet dana u tjednu na jelovniku bi za ručak trebalo biti povrće umjesto pašte i riže. Trebalo bi smanjiti i konzumiranje kruha i kolača. Pritom je važna i promjena metode pripreme jela. Umjesto pečenja, prženja, pohanja i sličnog preporučuje se priprema hrane na lešo, na pari ili u obliku različitih kombinacija. Ukratko, umjesto tave i ulja preporučuju se lonac i voda.  

To najčešće nije baš jako ukusna hrana. Kad bi bila, onda liječenje debljine ne bi bilo problem. Zato je važno takvu hranu učiniti privlačnom. Za to su potrebni vrijeme, strpljenje, ljubav prema kuhanju, ali i cijeli složen, ali vrlo ugodan i privlačan ceremonijal pri jelu radi zadovoljenja ne samo nutritivnih i fizioloških nego i estetskih, emocionalnih, socijalnih, kulturnih i drugih potreba.

Ne izbacujte namirnice koje volite nego im pronađite adekvatnu zamjenu. Primjerice, ako volite bijeli kruh, umjesto njega jedite crni raženi kruh. A umjesto punomasnog mlijeka pijte obrano mlijeko s nižim postotkom masti. Nemojte se dovesti u situaciju da budete gladni jer ćete pregladnjeti i onda odjednom pojesti više nego što vam je potrebno. Jedite stalno tijelom cijeloga dana, ali manje količine. Kad stalno nešto jedete, nemate osjećaj gladi.

Kako su poticaji za debljanje trajno prisutni (nasljedni i stečeni), važno je stvoriti trajne i uporne navike koje djeluju na ponašanje suprotno tim nezdravim poticajima. A to su zdrave rutine, podrška obitelji i prijatelja te dugotrajna pomoć i podrška obiteljskog liječnika. Unatoč tome, i nakon više godina može se dogoditi da utjecaj vanjske sredine nadjača te ponovo pokrene debljanje. Zato je debljina kronična bolest koja zahtijeva kronično liječenje, kao i redovite dugogodišnje kontrole kod obiteljskog liječnika.