Medicinski kutak
Demencija
Iako se demencija najčešće razvija kod osoba starijih od 65 godina, pojava nije nužno vezana uz starenje. Demencija je bolest i nije dio normalna starenja.
Zaboravljanje ključeva, imena, datuma ili čak pojedinih riječi – sve su to uobičajeni znaci starenja. Međutim, kada se uz zaboravljanje jave i poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju, promjene osobnosti, gubitak orijentacije i otežan govor, moguće je da se suočavamo s demencijom. Demencija je danas sve češća pojava jer pučanstvo sve više stari. Širom svijeta više od 55 milijuna ljudi boluje od demencije. A svake godine zabilježi se oko 10 milijuna novih pacijenata s demencijom. Teškoće u pamćenju najizraženiji su, ali ne i jedini simptom demencije. Iako se ova bolest najčešće povezuje sa starošću, postoji više vrsta i uzroka demencije.
Demencija nije dio normalna starenja
Promjene u mozgu povezane sa starijom dobi uzrokuju određene poremećaje kratkotrajna pamćenja i usporavanje sposobnosti učenja. Ove se promjene, za razliku od demencije, javljaju tijekom normalna starenja i u pravilu ne utječu značajnije na sposobnost funkcioniranja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Takav gubitak pamćenja kod starijih osoba nije nužno početni znak demencije. No najraniji simptomi demencije ovome su vrlo slični. Iako se demencija najčešće razvija kod osoba starijih od 65 godina, pojava nije nužno vezana uz starenje. Demencija je bolest i nije dio normalna starenja. Velik broj osoba starijih od 100 godina nema demenciju. No ipak se postotak oboljelih povećava s godinama života.
Demencija predstavlja postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti, sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. U uznapredovalim slučajevima demencije narušene su svakodnevne životne aktivnosti kao što su odijevanje, pranje, uzimanje hrane, održavanje osobne higijene te fiziološke funkcije poput mokrenja i stolice. Tada je osoba i u najosnovnijim životnim aktivnostima (npr. hranjenje) u potpunosti ovisna o drugim osobama.
Poteškoće pamćenja – prvi znak
Najpoznatiji, a najčešće i prvi znak bolesti jesu poteškoće u pamćenju, posebno pamćenju nedavnih događaja i informacija. Drugi su znakovi slabo prosuđivanje – osoba ima poteškoće u razumijevanju osobnih situacija, planiranju i odlučivanju. Uobičajene su emocionalne smetnje. S vremenom oboljeli postaju povučeni, a u kasnijim fazama bolesti osoba gubi integritet i životnost. Tijek demencije može, ovisno o njezinim uzrocima, biti progresivan, statičan ili se bolest može povremeno i povući.
Uzroci na koje možemo utjecati
Razni su uzroci nastanka demencija. Mnogi nam još i nisu u potpunosti poznati. Čimbenici rizika za nastanak demencija na koje ne možemo utjecati jesu starenje i nasljedni utjecaji. No postoje i čimbenici rizika na koje možemo utjecati. To su bolesti krvnožilnog sustava, povišen krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, pijenje alkoholnih pića, nedostatak vitamina, debljina, depresija, loša kvaliteta sna i socijalna izolacija.
Demencija je ozbiljan zdravstveni izazov suvremenog svijeta. Demencija nije samo bolest pojedinca već je to i bolest čitave njegove obitelji, ali i bolest sveukupne društvene zajednice. Demencija je razlog za više od 50 % smještaja u domove za skrb i njegu starijih osoba. Postoji niz koraka kojima se može prevenirati nastanak ili usporiti napredovanje demencije. U tome su poznavanje problema i suosjećanje naši najbolji saveznici.
Najčešće vrste demencije
- Alzheimerova bolest progresivna je degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava. To je najčešća vrsta demencije. Čini oko 60 – 70 % svih demencija. Najraniji je simptom Alzheimerove bolesti poremećaj pamćenja, posebno poremećaj pamćenja novih podataka i nedavnih događaja. To najčešće u početku primjećuju samo članovi obitelji, a ne sam pacijent. Progresijom poremećaja pamćenja javlja se dezorijentacija, u početku dezorijentacija u vremenu, a potom i u prostoru. Mogu se razviti poremećaji govora, problemi rukovanja uređajima, problemi planiranja i shvaćanja. To pacijentu, u konačnici, onemogućava socijalnu interakciju i rad. Često dolazi do razvoja strahova, depresije te stanja nemira. U kasnijoj fazi bolesti gubi se socijalni kontakt te se javljaju psihički poremećaji poput halucinacija.
- Vaskularna demencija označava skupinu dementnih stanja koja nastaju kao posljedica problema sa krvotokom u mozgu, posebno kao posljedica preboljenog moždanog udara. Dok se nekoć smatralo da je vaskularna demencija najčešći oblik demencije, već je dugo poznato da je najčešća demencija Alzheimerova bolest. Vaskularna demencija razlikuje se od demencije u Alzheimerovoj bolesti po početku, kliničkim značajkama i tijeku. Kod pacijenata s vaskularnom demencijom često imamo podatak o ranijim tzv. tranzitornim ishemičkim napadajima (TIA), odnosno napadajima s kratkotrajnim poremećajem svijesti, prolaznim kljenutima ili smetnjama vida, sluha ili njuha. Takva demencija javlja se i nakon preboljenih niza manjih cerebrovaskularnih incidenata. Poremećaj mišljenja i pamćenja brzo postaje zamjetan, a početak je obično u kasnijoj životnoj dobi.
- Demencija s Lewyjevim tjelešcima kronično je intelektualno propadanje karakterizirano odlaganjem tvari unutar kortikalnih neurona (stanica kore mozga), koje se nazivaju Lewyjevim tjelešcima. Osnovne su karakteristike ove vrste demencije fluktuacija pažnje i budnosti, vidne halucinacije te poremećaj sna. Promjenjivost intelektualnih funkcija relativno je specifična za demenciju s Lewyjevim tjelešcima. Razdoblja očuvane pozornosti i orijentacije mogu se izmjenjivati s razdobljima smetenosti i nemogućnosti odgovaranja na pitanja, obično s razmakom od nekoliko dana do nekoliko tjedana, a ponekad i tijekom razgovora. Pamćenje je oštećeno više zbog pomanjkanja pažnje i budnosti nego zbog gubitka sposobnosti sjećanja. Vidne su halucinacije česte, često i prijeteće. Rjeđe su slušne, mirisne i taktilne halucinacije. Iluzije nastaju kod pola pacijenata i često su kompleksne i bizarne u usporedbi s jednostavnim idejama progona, koje se često javljaju kod Alzheimerove bolesti.
- Frontotemporalna demencija nastaje zbog promjena u prednjem dijelu mozga. Prema učestalosti ubraja se u četvrtu demenciju, nakon Alzheimerove bolesti, vaskularne demencije i demencije s Lewyjevim tjelešcima. Uzrokom je manje od 10 % svih demencija. Za razliku od Alzheimerove bolesti, javlja se češće i kod osoba mlađih od 65 godina. Podjednako zahvaća muškarce i žene. Općenito, ovaj tip demencije više zahvaća osobnost, ponašanje i govor, a manje pamćenje.
Iz rubrike: Medicinski kutak
More i sunce – prijatelji zdravlja
Odavno je poznato da je more „lijek za dušu i tijelo”, a da je sunce „lijek za sve tegobe”. I stvarno more i sunce zaista su lijek za tijelo i dušu, ali samo ako im pristupimo sa znanjem i poštovanjem.
