Crkvena glazba

Exsultet – Vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći

Andrejka Srdoč Geraci
17.04.2024.

Exsultet je bez sumnje najsvečaniji sakramental, koji donosi obilje duhovnih i vremenitih milosti. To je sakramentalna priprava i raspoloženje za sretnu proslavu Uskrsa, koja u vazmenoj euharistiji ima svoj vrhunac.

Exsultet – Vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći » naslovna

Hvalospjev uskrsnoj svijeći – Exsultet ili Navještaj Uskrsnuća svečani je hvalospjev koji otvara vazmeno bdjenje na Veliku subotu i pjeva se ispred upaljene vazmene svijeće. U njemu je Krist hvaljen kao svjetlost svijeta, Pasha naša.

Sam obred potječe još od ranog srednjeg vijeka, koji je na početku imao lucernarij ili obred svjetla, preuzet iz židovske molitve kidduš petkom navečer, čime započinje šabbat. Za kršćane simbol svjetla bio je Krist (usp. Iv 8,12), tako da su za vazmeno bdjenje uzete teme svjetla, radosti i slavlja pretočene u jedan od najljepših lirskih tekstova zapadne liturgije pod latinskim nazivom Preconium paschale ili laus cerei, odnosno Hvalospjev uskrsnoj svijeći. Hvalospjev započinje pozivom na slavljenje Boga „Exsultet“ („Nek' usklikne“) po kojem je dobio naziv. Hvalospjev ujedinjuje pohvalu vazmenoj noći s pohvalom uskrsnoj svijeći.

 Ovaj svečani hvalospjev potječe iz 4./5. st. iz sjeverne Italije ili južne Galije. Autor je nepoznat. Poznavao ga je i sv. Augustin, a nalazi se i u liturgiji sv. Ambrozija te u bizantskoj liturgiji. Tekst sadrži bogatstvo izražaja, slika i teološkog sadržaja za dublje teološko proučavanje i meditiranje. Melodijska je forma Vazmenog hvalospjeva liturgijski recitativ u neumatsko-silabičkom stilu.

Hvalospjev se pjeva vrlo izražajno, laganim tempom i pobožnim tonom, naglašavajući svaku pojedinost, svaku riječ teksta. Hvalospjev ima modalnu strukturu na dominanti Do, koja melodijski dotiče visoku notu Re kao melodijski ornament. Srednja je kadenca na tonu La, koja priprema završnu kadencu na tonu Mi. Ako je prisutan đakon, onda njemu pripada pjevanje hvalospjeva. U slučaju odsutnosti đakona, hvalospjev može pjevati i laik.

Exsultet je podijeljen u dva dijela: prvi dio je uvod i drugi je hvalospjev. Uvod sadrži trostruki poziv na hvalospjev, a drugi dio uvoda spada samo na đakona koji osobno moli poniznu molitvu kako bi bio dostojan navijestiti ovaj hvalospjev. Exultet se može izvoditi u dužem i kraćem obliku. Kad se uzima kraći oblik, izostavljaju se dijelovi u zagradama.

Uvodni dio počinje trostrukim poklikom „Nek' usklikne“ i poziva cijeli kozmos na radosno slavlje Uskrsnuća jer je Krist Kralj pobijedio smrt i to najavljuje zvuk trube. Ulazeći u nebo, Krist svojim svjetlom raspršuje mrak. To možemo vizualno iskusiti s upaljenom svijećom u mračnoj crkvi koja obasjava prostor. U trećoj rečenici govori kako se cijela Crkva, sav Božji narod raduje okupljen u „dvorani“ te svojim glasovima odjekuje u zajedničkom slavlju Uskrsa. U hvalospjevu se spaja nebo i zemlja, glas anđela i glas ljudi koji zajedno pjevaju.

Drugi dio hvalospjeva započinje dijalogom đakona „I vas molim, braćo“, koji ponizno moli za sebe samoga da zadobije milost kako bi dostojno obavio svoju službu i otpjevao ovaj hvalospjev. Ako Exsultet pjeva laik, neka ovaj dio izostavi. Nakon ovog dijaloga započinje drugi dio koji se naslanja na melodiju koja sliči predslovlju „Uistinu je dostojno…“ te dolazi do dijela koji opisuje kakva je ova noć. „Ovo je noć.“ Sada nas sveti pisac podsjeća na cijelu povijest spasenja, počevši od Adamova grijeha, izlaska iz Crvenog mora te ognjenog stupa koji je vodio Izraelce, i koji podsjeća na uskrsnu svijeću. U ovome se dijelu spajaju prošlost i sadašnjost, odnosno sve ono što je Bog ostvario u prošlosti i koje Duh Sveti ostvaruje danas, odnosno sada.

U ovoj anamnezi uskrsnuće se tumači kao simbol ponovna sjedinjenja tijela i duše i slavljenje čovječanstva božanskom Riječju: „Noć u kojoj se nebesko spaja s zemaljskim, Božje s ljudskim!“

Zaziv završava prekrasnim riječima uzvišena simbolizma. Svjetlost uskrsne svijeće uspoređuje se sa sjajnom jutarnjom zvijezdom Danicom, koja je prirodni simbol izlaska „jutarnje zvijezde“ ili izlazeće sunce. Red prirode ovdje je kao simbol reda milosti. Liturgija na zemlji i liturgija na nebu, neprestano se prožimaju cijelom kompozicijom: „Neka jutro – zvijezda nalazi svoj plamen upaljen – ta jutarnja zvijezda koja ne poznaje zalazak“ (usp. Luka 10,8).

Exsultet je bez sumnje najsvečaniji sakramental, koji donosi obilje duhovnih i vremenitih milosti. To je sakramentalna priprava i raspoloženje za sretnu proslavu Uskrsa, koja u vazmenoj euharistiji ima svoj vrhunac. Stvarne milosti koje proizvodi Exsultet jesu čista vjera u Kristovo uskrsnuće, naviješteno i opisano u samom tekstu, koje budi nadu u ponovni dolazak Gospodina našega Isusa Krista i u potpuno sjedinjenje s njime. Svjetlo uskrsne svijeće „briše zločine, pere grijehe, vraća nevinost“, oprašta lake grijehe i vremenite kazne za grijehe. Ona „odgoni neprijateljstva, stvara slogu, daje radost žalosnima“. Exsultet je i želja i molitva, čestitka i nagovor blagoslovljenog, slavnog i radosnog Uskrsa. 

Zanimljivost

U XI. – XIII. st. u nekim dijelovima južne Italije Exsultet također znači naziv za manuskripte (rukopise) u obliku dugačka svitka pergamene, koji se sastojao od dva dijela. Jedan je bio s tekstom (i neumama), a drugi ilustriran crtežima. Dok je đakon pjevao s ambona, dugački svitak pergamene padao je prema narodu i tako opisno predstavljao crteže (minijature) pomoću kojih su vjernici mogli razumjeti o čemu se pjeva. Karakteristika je ovog teksta da je tekst đakona napisan u njegovu smjeru, dok su slike minijatura bile okrenute suprotno – prema narodu. Kako je đakon pjevao na latinskom jeziku, lagano je pomicao unaprijed svitak i narod je slijedio preko ilustracija. Đakon je bio obučen u bijelu albu, koja je predstavljala anđela.

 

Iz rubrike: Crkvena glazba

Exsultet – Vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći » naslovna

Duhovska posljednica

Andrejka Srdoč Geraci
20.05.2024.

Nastanak sequantia ili posljednica nalazimo u radosnom pokliku Alelu-ja, odnosno nastao je na melizmi zadnjeg sloga – ja koje aludira na Božje ime, hebrejski Jahve, koje je neizrecivo. (Foto: Vatican News)