Kako komunicirati nadu?

Jubilejska godina započela je otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra 24. prosinca, a drugi veliki događaj bilo je otvaranje Svetih vrata na rimskom zatvoru Rebbibia 26. prosinca. Poruka pape Franje jasna je: Božje milosrđe želi doći do svakog čovjeka jer svakome je potrebna promjena i mora dobiti priliku za novi početak.

Od samog Božića u Rim pristižu stotine tisuća hodočasnika zbog proslave Jubileja, a prvi veliki susret bio je posvećen novinarima. Od 24. do 26. siječnja u Rimu se okupilo oko 9000 novinara i djelatnika iz svijeta komunikacija, koji su sudjelovali u različitim programima i panelima. Iako je broj sudionika u nekim programima bio ograničen, za većinu sadržaja pristup je bio otvoren svima. Novinari su hodočastili i prošli kroz Sveta vrata na bazilici sv. Petra, a na audijenciji s papom Franjom bilo je oko 6000 sudionika iz 138 zemalja svijeta.

 „Nada i milost sudjelovanja u proslavi Jubileja nisu osobna privilegija, već se moraju komunicirati i dijeliti s drugima.“ To je razlog zbog kojeg je prvi veliki događaj Jubileja posvećen svijetu komunikacija, poručio je nadbiskup Rino Fisichella. Drugim riječima, iskustvo sudjelovanja u Jubileju mora postati svjedočanstvo – Bogu na slavu, a čovjeku na spasenje.

Dva istaknuta govornika na Jubileju komunikacija bili su Maria Ressa, filipinska novinarka, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2021. godine, i irski književnik Colum McCann. Uz poruku pape Franje, njihove riječi zaokružile su viziju o novinarskim i komunikacijskim zadatcima za jubilejsku godinu nade. Dakle, kako komunicirati nadu?

Papa Franjo u poruci za Svjetski dan društvenih komunikacija među ostalim poručuje da smo svi pozvani biti komunikatori, utoliko što ćemo kao kršćani obrazložiti nadu koju živimo kao vjernici, i to – ako nas netko za to pita. Ako bolje promislimo, ovdje Sveti Otac pronicljivo poziva vjernike da preispitaju svoje modalitete komunikacije. Ona često postaje sredstvom obračuna i podjela, pod krinkom apologije, tradicije ili neke druge „zauzetosti“ za istinu. Pritom središnja poruka evanđelja, slika krotka i ponizna srca Isusova, biva gurnuta u stranu. A obrazložiti vlastitu nadu mogu samo pojedinac i zajednica koji promišljaju o sebi i svojoj vjeri.

Poruka filipinske nobelovke Marie Ressa također je duboko zahvatila u probleme današnjice: upozorila je na zamke umjetne inteligencije, društvenih mreža – koji miniraju demokraciju u raznim dijelovima svijeta. Progovorila je i o vlastitom iskustvu progona zbog borbe za slobodu govora. Istaknula je da tehnologija, o kojoj ovise suvremene komunikacije, nagrađuje laži: jer laž se mrežama širi šest puta brže od istine. Samim time, po svojoj strukturi – društvene mreže postavljene su protiv 10 Božjih zapovijedi. Ljudi koji kontroliraju tu tehnologiju razmeću se velikom moći, no arogantni su i bez poniznosti: vode čovječanstvo putem tame, a moć – zbog koje ne odgovaraju – sliči na kult, upozorila je.  Baš zato vjera i religija danas imaju još veću važnost jer daju hrabrost – u svijetu oblikovanom lažima. Hrabrost za govor kad je tišina sigurnija. Hrabrost za izgradnju mostova kad se zidovi čine jednostavnijima, i hrabrost zauzimanja za istinu, čak i kad ti se čini da je cijeli svijet protiv tebe, poručila je Maria Ressa, i pozvala novinare da surađuju, govore istinu s moralnom jasnoćom, štite najranjivije i budu svjesni svoje moći.

Irski pisac Colum McCann govorio je o važnosti slušanja i pripovijedanja tuđih priča jer najkraća je udaljenost između neprijatelja i bližnjega – osobna priča. Ako poznajemo priču drugog čovjeka, on prestaje biti naš neprijatelj. A centri moći – s druge strane – itekako koriste spoznaju da se drugom osobom počinje ovladavati kad se utiša njezinu osobnu priču. Uz novinare i komunikatore McCann je na poseban način pozdravio učitelje, jer oni mogu pomoći da priče drugih ljudi budu ispričane. Takva priča izlazi iz učionice, redakcije, preko ulice, grada, zemlje, kontinenta… i postaje hodočašće iscjeljenja, poručio je.

Zanimljiv program Jubileja komunikacija bio je zamišljen kao poticaj i obnova cjelokupne komunikacije u svjetlu jubilejske godine i šteta je što hrvatski novinari i komunikatori nisu organizirali zajedničko sudjelovanje u ovom važnom događaju, iako je u Rimu tom prigodom bilo nekoliko individualnih sudionika iz Hrvatske. Čini se da je ovaj put propuštena prilika stvaranja većeg zajedništva među kolegama: u tom zajedništvu jubilejski poziv na hrabrost u borbi za istinu, poziv na slušanje drugog čovjeka i cjelovita komunikacija nade imali bi potrebno zaleđe i temelj. Zato donosimo neke od naglasaka kako poruke ovog Jubileja novinara ne bi prošle „ispod radara“.

Kao komunikatori nade pozvani smo preispitati cilj svoje komunikacije, vlastitu autentičnost, biti hrabri, ali i otvoreni istini drugog čovjeka, premošćujući udaljenosti i nalazeći dobro gdje god da je skriveno. Tako ćemo svojim djelima obrazložiti nadu koju živimo.

Naslovna fotografija: Vatican Media