Nastavak Sinode – kako biti sinodalna Crkva

Tema Sinode o sinodalnosti, koja je bila u središtu 16. redovne Opće skupštine Biskupske sinode u Vatikanu u listopadu 2023. godine, nastavlja se i tijekom ove godine, do sljedećeg zasjedanja Opće skupštine Biskupske sinode u listopadu 2024. U smislu priprema i doprinosa mjesnih Crkava ovom završnom sinodskom događanju krajem ove godine one su pozvane promišljati i razlučivati objavljene sažetke zasjedanja s ciljem promicanja daljnjih konzultacija i davanja određenog doprinosa za spomenuto zasjedanje. Tim povodom biskupi cijeloga svijeta primili su i dokument Generalnog tajništva Sinode biskupa popraćen pismom kardinala Maria Grecha (glavni tajnik) i Jean-Claudea Hollericha (glavni izvjestitelj Sinode).

U dokumentu se prije svega ističe važnost iskustava koje su mogli imati sudionici zasjedanja Opće skupštine, podsjećajući na to kako „njihova priča može prenijeti bogatstvo iskustva koje nijedan tekst ne može sažeti, a koje je neizostavan dio dara koji smo primili“. U njemu se pojašnjava kako se sinodalni proces nastavlja prema određenim smjernicama podcrtavajući, riječima kojim je papa Franjo odobrio ovaj dokument, kako se radi o Sinodi o sinodalnosti, a ne o ovoj ili onoj temi... „Bitno je kako se promišlja, odnosno na sinodalni način“. 

Kao plod rada sinodalne skupštine, popis ovih tema bit će predan Svetom Ocu. Na onima koje on naznači, bit će pozvane skupine stručnjaka sa svih kontinenata da rade na sinodski način, uz sudjelovanje nadležnih dikasterija Rimske kurije, u crkvenom dinamizmu kojim koordinira Generalno tajništvo Sinode.” Izvješće o napretku ovog zadatka bit će predstavljeno na sjednici u listopadu 2024.

Što se tiče biskupskih konferencija i mjesnih Crkava, temeljno pitanje za nastavak sinodalnog hoda jest: „Kako biti sinodalna Crkva u poslanju?“ Cilj budućih razlučivanja u tom smislu bio bi identificirati putove koje treba slijediti i sredstva koja treba usvojiti kako bi se „pojačala izvornost svake krštene osobe i svake Crkve u jedinstvenom poslanju naviještanja uskrsloga Gospodina i njegova Evanđelja današnjem svijetu.“ Nije riječ o tome – kako navodi dokument – da se ograničimo „na razinu tehničkih ili proceduralnih poboljšanja koja strukture Crkve čine učinkovitijima, već o radu na konkretnim oblicima misionarskog zauzimanja na koje smo pozvani u dinamici jedinstva i različitosti svojstvenoj sinodalnoj Crkvi”. To odgovara onome što u svom programatskom tekstu u enciklici Evangelii gaudium govori papa Franjo: „Sanjam o misionarskom izboru koji je sposoban preobraziti sve, tako da običaji, stilovi, rasporedi, jezik i svaka crkvena struktura postanu odgovarajući kanal za evangelizaciju sadašnjeg svijeta, a ne isključivo za samoodržanje. Reforma struktura, koju zahtijeva pastoralno obraćenje, može se shvatiti samo u ovom smislu: omogućiti da sve postanu više misionarske...”

U skladu sa spomenutim temeljnim pitanjem za nastavak sinodalnog hoda, mjesne Crkve trebale bi razlučiti kako pojačati raznovrsnu suodgovornost u poslanju svih članova Božjeg naroda. Koji načini odnosa, struktura, procesa razlučivanja i donošenja odluka u vezi s poslanjem omogućuju da ono bude prepoznato, oblikovano i promicano kao istinski crkveno? Koje bi se službe i tijela sudjelovanja vjernika mogla obnoviti ili uvesti da se bolje izrazi suodgovornost sviju?

Mjesne Crkve pozvane su razlučivati i o odnosu s rimskim biskupom, tj. kako „kreativno artikulirati te odnose da bi se pronašla dinamična ravnoteža između dimenzije Crkve kao cjeline i njezine lokalne ukorijenjenosti“.  

Međutim, kako dokument objašnjava: u ovom novom slijedu sinodalnih susreta, dijaloga i razlučivanja nije riječ o kretanju od nule ili ponavljanju već provedenog procesa slušanja i savjetovanja, koji je označavao prvu (dijecezansku) etapu sinodalnog hoda. U ovoj je fazi, osim tijela za sudjelovanje na biskupijskoj razini i već uspostavljenog sinodskog tima, naglasak na uključivanju osoba i posebnih skupina različitih iskustava, vještina, karizmi i službi unutar Božjeg naroda. Njihova stajališta osobito su korisna u usredotočivanju na pitanje „kako“.

Na temelju prikupljenih sinteza biskupija i biskupskih konferencija izradit će se novi Instrumentum laboris za završno zasjedanje Opće skupštine.

Kao i početak sinodalnog hoda u listopadu 2021. tako i njegov formalni završetak očito  potiče iznalaženje najprikladnijih inicijativa za uključivanje cijelog Božjeg naroda u ovo događanje Crkve (formativni susreti, teološke tribine i seminari, slavlja u sinodalnom stilu, savjetovanja na lokalnoj razini, slušanje manjinskih populacija i skupina koje žive u uvjetima siromaštva i socijalne izoliranosti, prostori u kojima se mogu rješavati kontroverzna pitanja itd.). Stoga i naša mjesna Crkva, Riječka nadbiskupija, na temelju proživljenih pozitivnih iskustava dijecezanske etape sinodalnog hoda, dijeleći ta dobra iskustva koja smatra značajnima za razvoj sinodalne Crkve, nastavlja svoju predanost održavanju živim sinodalne dinamike svoga života i poslanja promičući i nadalje inicijative za rast sinodalne Crkve. To podrazumijeva edukaciju i formaciju zaređenih službenika i vjernika, a na osobit način onih koji u dosadašnjem procesu nisu bili uključeni, siromašnih i marginaliziranih, kršćana drugih konfesija i vjernika drugih vjerskih zajednica. Jednostavno rečeno, nastavlja skupljati i širiti pozitivna iskustva sinodalnog modela Crkve.

Kao što vidimo, Sinoda o sinodalnosti još uvijek traje, a sinodalni hod naše riječke Crkve trebao bi se nastaviti i nakon Biskupske sinode u listopadu ove godine.