Niže cijene ili manje kupovine?

Nakon mlaka početka godine druga polovica siječnja u Hrvatskoj donijela je gotovo pa malu revoluciju. Prosvjed građana protiv rasta cijena proizvoda u trgovinama pokrenuo je lavinu pitanja i reakcija. Prosvjed je zapravo vrlo jednostavan i nenametljiv. Platforma za zaštitu potrošača Halo, inspektore pozvala je građane da jednostavno ne čine ništa. Da ne idu u kupovinu. Većina se građana odazvala bojkotu, stoga je poslana jasna poruka trgovcima i Vladi da rast cijena treba zaustaviti.  

Nezadovoljstvo građana temelji se na nekim objektivnim podatcima, ali i na subjektivnim viđenjima. Objektivno, cijene proizvoda u trgovinama koje svakodnevno kupujemo poskupljuju i znatno više od inflacije koja se statistički prikazuje. Činjenica je i da su neki proizvodi na našim policama skuplji nego u drugim zemljama EU. To su svakako objektivni razlozi za nezadovoljstvo.

No moramo priznati, za visoke cijene dijelom smo i sami krivi. Prema načelu velike potražnje rastu i cijene. Jedan je od razloga rasta cijena, dakle, konzumerizam. Ekonomisti u Hrvatskoj upozoravaju da je naš ekonomski rast temeljen baš na velikoj potrošnji. Za smanjivanje inflacije potrebno je manje kupovati, a to ne želimo jer nam je važan rast BDP-a. Ako zaustavimo potrošnju, smanjit će nam se i stope gospodarskog rasta.

Rješenje „začaranog kruga“ mogao bi biti kompromis idalje temeljen na konzumerizmu. U konačnici građani traže pad cijena, a ne pad potrošnje. Što znači da su vjerojatno spremni jednako trošiti, ali bi htjeli za taj novac dobiti nešto više.

Potrošnja je znak blagostanja, znači blago nama, ali prevelika potrošnja vodi u konzumerizam, a to je slabost koju bi Kristovi sljedbenici trebali izbjegavati. „Ona žudnja da imamo, da imamo sve više, ona žudnja za rasipanjem novcem. Konzumerizam je pošast, to je rak: od njega ti se razboli srce, čini te sebičnim, tjera te da gledaš samo sebe. Braćo i sestre, trebamo, nadasve, vjeru koja odbacuje kalkulacije ljudskog egoizma, koja prokazuje zlo, koja upire prstom u nepravde, koja remeti spletke onih koji, u sjeni vlasti, iskorištavaju slabije za svoje ciljeve. A koliki samo – znamo to – koriste vjeru za izrabljivanje ljudi. To nije vjera“, rekao je papa Franjo u homiliji na misi zaključenja 50. Katoličkog socijalnog tjedna u Trstu, 7. srpnja prošle godine.

O konzumerizmu i pravednijem društvu papa Franjo je govorio i u buli proglašenja Redovnog jubileja godine 2025. Spes non confundit (Nada ne razočarava), ali tema se zapravo provlači kroz cijeli njegov pontifikat. Želja za pravednijim, solidarnijim, socijalno osjetljivijim društvom jedna je od važnih poruka 2025. jubileja Kristova rođenja. Njime je, s porukom nade, započela crkvena godina. Svečano i meditativno bilo je 24. prosinca u Rimu, a jednako tako i 28. prosinca u Rijeci te dan kasnije u svim drugim biskupijama svijeta. „Jubilej je prilika je za razmišljanje i sabranost“, rekao je Papa uoči početka, ponovno izražavajući želju da Jubilej prije svega bude vrijeme duhovnosti, ponovna rođenja, oprosta i društvenog oslobođenja.

U taj kontekst možemo smjestiti i ovaj nenametljiv, ali snažan građanski prosvjed koji je svakako dobrodošao i važan element demokratskog društva. Mogao bi postati motivator podizanja socijalne svijesti trgovaca, da se cijenama približe kupovnoj moći onih s manjim primanjima. Mogao bi i više od toga, mogao bi utjecati na promjenu svijesti kupaca, građana, da pametnije troše novce, vježbaju skromnost i odricanje kako bi u konačnici imali više. Maškarani bali još traju, ali uskoro će korizma koja možda postane dodatni poticaj na odricanje pa i na taj način uspori rast cijena.