Nove norme za procjenu navodnih nadnaravnih fenomena

U petak 17. svibnja objavljen je dokument Dikasterija za nauk vjere o proceduralnim normama za razlučivanje navodnih nadnaravnih fenomena. Dokument je bio potreban jer se u proteklom stoljeću pojedine fenomene olako proglasilo nadnaravnima, stoga se sada ističe da je – umjesto pitanja o nadnaravnosti pojedinih fenomena – potrebno sagledati pastoralnu situaciju, probleme i korist, te razlučiti može li nečija privatna objava, poput navodna ukazanja, biti od koristi kao potpora za rast u vjeri.

U uvodu dokumenta kardinal Fernandez pojašnjava da su ovakvi fenomeni često „donijeli veliko bogatstvo duhovnih darova, rasta u vjeri, pobožnosti, bratstvu i služenju, a ponegdje potaknuli nastanak svetišta u cijelom svijetu, koji su danas srce pučke pobožnosti mnogih naroda“. No postoji i mogućnost da su u nekim „slučajevima navodnog nadnaravnog podrijetla“ prisutne kritične točke s vrlo ozbiljnim posljedicama za vjernike. To su slučajevi gdje se iz navodnog fenomena izvlači „korist, moć, slava, osobni interes“, sve do ovladavanja drugim osobama i njihova zlostavljanja. Mogu postojati i „pogreške u nauku, osiromašenje evanđeoskog nauka te širenje sektaškog duha“, ističe Fernandez.

Od sada lokalni biskup zajedno s Dikasterijem neće izjavljivati je li fenomen poput ukazanja „nadnaravnog podrijetla“ već će sagledavajući plodove razmatrati je li pastoralno koristan i u skladu s evanđeljem i naukom Crkve te donijeti jednu od šest mogućih ocjena. Najviša, „nihil obstat”, znači da se ništa ne protivi promicanju fenomena, zbog dobrih plodova. Drugi je stupanj „prae oculis habeatur“ – podrobnije razlučivanje i pojašnjavanje eventualnih poruka vezanih uz fenomen poput ukazanja ili vizije. Treći stupanj, „curatur“, toleriranje je fenomena, zbog dobrih plodova, no bez njegova promicanja; četvrti stupanj – „sub mandato“– uključuje posebnu upravu nad područjem zbog popratnih pojava, poput financijskih zloupotreba; peti stupanj, „prohibetur et obstruatur“, jest zabrana, a šesti je stupanj, ili moguća ocjena, „declaratio de non supernaturalitate“, zabrana i jasna deklaracija o nenadnaravnom podrijetlu fenomena. Strogo definirana nova procedura dopustit će brže donošenje odluka o priznavanju i toleriranju, poštujući pučku pobožnost.

Istovremeno je Svetom Ocu pridržano da nakon odgovarajuće istrage i studija izda proglas o nadnaravnom podrijetlu određenog fenomena.

Među brojnim prisutnim novinarima na predstavljanju dokumenta u Tiskovnom uredu Svete Stolice postavljeno je više pitanja o statusu Međugorja. Odgovorio je prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Manuel Fernandez.

Pojasnio je da se o Međugorju nije došlo do nekog novog zaključka, no uz ove norme trebalo bi biti lakše nastaviti proces i doći do nekog zaključka. Jednako vrijedi i za druge slučajeve koje Dikasterij za nauk vjere godinama proučava.

Fernandez je naglasio kako se često događa da takvi fenomeni imaju normalan i dobar razvoj, s dobrim plodovima – te je kao primjer izdvojio brojna svetišta diljem svijeta koja su nastala upravo nakon takvog, osobnog izvanrednog fenomena. U najvećem broju slučajeva ni lokalni biskup ni Dikasterij za nauk vjere nisu izdali izjavu o „nadnaravnom podrijetlu” fenomena. Stoga, kako bi se neki pozitivan fenomen razvio – s dobrim plodovima – nije potrebna takva izjava, ako je u potpunom skladu s evanđeljem i naukom Crkve. Zato u povijesti postoji vrlo mali broj izjava o nadnaravnom podrijetlu.

U tom smislu ono što novi dokument predlaže – a to je ocjena „nihil obstat”, tj. ništa se ne protivi – ne osiromašuje niti umanjuje fenomen, jer radi se o privatnim objavama koje, naglasio je Fernandez, ne traže teologalnu vjeru već ljudsku vjeru. One ne čine polog kršćanske vjere već mogu biti od pomoći čovjeku. Ako ih prihvatimo, mogu nam činiti dobro i pomoći živjeti bolje.

Stoga će prema novim normama biti lakše doći do takve javne ocjene, koje će pomoći i rastu samog fenomena, vodeći ga i usmjeravajući.

Kardinal Fernandez naglasio je kako je i vrlo ozbiljni teolog kao Hans Urs von Balthasar iza sebe imao susret s određenim iskustvima ovog tipa, koje je doživljavala jedna njegova prijateljica. Dok su se neki pitali kako je moguće da on u to vjeruje, njegova se teologija nadahnjivala i na tom izvoru. S jedne strane možemo sumnjati u takve fenomene, ali ne možemo nijekati ljepotu i korisnost njegove teologije. Zato je potreban oprez, naglasio je Fernandez, s jedne strane oprez u priznavanju, s druge strane oprez da se ne ugasi djelovanje Duha.

Na pitanje novinara o temi Međugorja kardinal Fernandez rekao je da bi izjava o nadnaravnosti fenomena za Božji narod podrazumijevala i svetost samog vidioca za njegova života. Zbog toga se izbjegava izjava o „nadnaravnosti” jer vidjelac danas može biti dobra osoba, a sutra učiniti bilo što s obzirom na to da je slobodan i slab, kao i svi ljudi, poručio je predstojnik Dikasterija za nauk vjere.

Kao još jedan problematičan aspekt istaknuo je navodne „poruke” Gospe upućene određenom biskupu, poput prijekora, naredbi i sl. te je upozorio da to mogu biti fantazije, nesvjesne želje, vjerojatno izmiješane s osobnim iskustvom pojedinca. Upravo zbog takvih detalja potrebno je uvijek iznova preispitivati i vrednovati cjelokupnu sliku i osobno iskustvo te razlučivati – uvijek iznova – cjelokupan fenomen i njegove plodove u skladu s evanđeljem i naukom Crkve.