Medicinski kutak
Post i zdravlje
Povremeni post i izbjegavanje pretjerivanja u hrani svakako je dobrodošlo u današnje vrijeme sve veće učestalosti prekomjerne tjelesne težine, brojnih metaboličkih poremećaja i civilizacijskih bolesti kao što su npr. šećerna bolest i povišen krvni tlak.
Već sredinom ovog mjeseca (veljače) počinje korizma – ove 2024. godine vrlo rano. U korizmenom vremenu uobičajen je post. Od davnina post je poznat u mnogim civilizacijama i religijama. Post je poznat kao način pročišćenja – fizičkog, psihičkog i pogotovo duhovnog. U antičkom svijetu postojala je primjena tzv. „terapijskog gladovanja“ koje se često provodilo tijekom duljeg vremenskog razdoblja u svrhu jačanja organizma. I sam je Hipokrat, kojeg nazivamo „ocem medicine“, smatrao kako je post odličan način za pročišćavanje organizma. U srednjem vijeku pak postom se liječilo gotovo sve bolesti.
Što je post
Pod postom smatramo suzdržavanje od hrane općenito ili samo od neke vrste hrane. Mi ćemo ovdje govoriti o dobrobiti koje post nosi za zdravlje čovjeka. Neispravna prehrana, dugotrajan stres i loše životne navike dovode do nakupljanja štetnih tvari u organizmu. To ima za posljedicu poremećaj rada organskih sustava. A upravo postom možemo ove nakupljene štetne tvari izlučiti (izbaciti) iz organizma i time značajno doprinijeti zdravlju.
Nakupljanje štetnih tvari u organizmu i njihovo izlučivanje prirodni su ciklusi. No ponekad naši prirodni sustavi obrane postaju preopterećeni – bilo zbog sve veće prisutnosti raznih toksina ili pak zbog silnih umjetnih tvari prisutnih u suvremenom životu, kao što su kemijski obrađena hrana, pesticidi, lijekovi, razni kemijski proizvodi za njegu tijela i drugo. Za rješavanje ovakvih problema idealan je post. Postom čistimo krv i stanice organizma, potičemo ispravno djelovanje unutarnjih organa i pospješujemo prirodan način liječenja i regeneracije organizma.
Zato je povremeni post i izbjegavanje pretjerivanja u hrani svakako dobrodošlo u današnje vrijeme sve veće učestalosti prekomjerne tjelesne težine, brojnih metaboličkih poremećaja i tzv. civilizacijskih bolesti kao što su npr. šećerna bolest i povišen krvni tlak. Tijekom posta tijelo se koristi postojećim zalihama energije u organizmu, a samim time rješava se i štetnih tvari iz jetre, pluća i probavnog sustava.
Prvo se troši masno tkivo
U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se ipak unosi određena količina hrane. Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje novih zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje prvo razgrađivati vlastito masno tkivo.
Naravno, iznimno je važno spomenuti da se post ne smije poistovjetiti s pretjeranim izgladnjivanjem jer shvati li se tako, neće donijeti ništa dobro organizmu i zdravlju. Prehrambene restrikcije tijekom posta mogu se odnositi na hranu koja se smije i ne smije jesti ili se smije konzumirati samo u određeno doba dana ili godine. Može se odnositi i na način pripreme hrane te kada, kako i koliko dugo postiti. Po vremenu trajanja post može biti jednodnevan ili višednevan. Jednodnevni post kod mnogih je svaki petak u godini. Višednevni su postovi oni pred značajne blagdane. Tu pripada i vrijeme korizme.
Oprezno postiti
Vidimo da je duga lista mogućih zdravstvenih koristi od posta. No s postom treba biti i oprezan. On nije dobar izbor za svakog. Postoji nekoliko skupina ljudi kojima se ne preporučuje postiti. To su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim teškim bolestima, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima. Također se post ne preporučuje onima koji uzimaju više vrsta lijekova – naime nedostatak hrane može utjecati na apsorpciju lijekova i time povećati moguće neželjeno štetno djelovanje nekog lijeka.
U svakom slučaju najbolje je da se prije početka posta uvijek savjetujete s vašim obiteljskim liječnikom, pogotovo onda ako imate bilo kakav zdravstveni problem ili planirate postiti duže od jednog dana.
Dobrobit posta za zdravlje
- Post pomaže regulirati povišen krvni tlak. Smanjenje krvnog tlaka uspijeva kada se posta pridržavamo duže vremensko razdoblje. Istraživanja su pokazala da postom značajno smanjujemo mogućnost nastanka kardiovaskularnih bolesti.
- Post smanjuje upalne procese u organizmu – upalni medijatori (citokini) pokreću upalni proces u našem tijelu. Istraživanja su pokazala da količina upalnih citokina opada nakon trećeg tjedna posta. Slična istraživanja provedena na odraslim osobama s brohalnom astmom pokazala su jednak rezultat – post poboljšava simptome i funkciju pluća.
- Post snižava vrijednosti masnoća u krvi – izbjegavanje određene hrane može smanjiti razinu tzv. lošeg kolesterola (LDL kolesterola) u krvi i tako smanjiti mogućnost nastanka ateroskleroze.
- Post smanjuje rizik od nastanka težih bolesti i njihovih komplikacija.
- Post može poboljšati kontrolu razine šećera u krvi, što je posebno važno kod osoba koje su u riziku od pojave šećerne bolesti. Naime već kratkotrajan post značajno smanjuje razinu šećera u krvi. Time pridonosi stabilnijim vrijednostima šećera u krvi sprečavajući nagle skokove i padove razine šećera u krvi.
- Post povećava dobro osjećanje – pokazalo se da je već dvodnevni post doveo do peterostrukog povećanja hormona dobrog osjećanja u organizmu.
- Post usporava proces starenja – naime sniženje energetskog unosa usporava proces starenja. Ipak na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek, za sada se ne može jasno odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u starijoj životnoj dobi sigurno je dobar ulog za zdravlje.
Iz rubrike: Medicinski kutak
Aktivno i zimi
Gledajte na fizičku aktivnost kao na način jačanja vašeg imunološkog obrambenog sustava. Nemojte dopustiti da vas hladnoća obeshrabri, već i zimi nastavite redovito izlaziti i vježbati.
