Povezanost čovjeka i okoliša

Zdravlje ne ovisi samo o dostupnosti zdravstvene zaštite. Jednako važnu ulogu ima okoliš u kojem živimo – zrak i voda, hrana, kvaliteta tla, temperatura, buka i stanje prirodnih ekosustava. Čovjek je dio ekosustava pa svaka negativna promjena u prirodi može izravno ili neizravno utjecati na naše fizičko i psihičko zdravlje. Prirodni resursi predstavljaju temelj zdrava života, a njihovo zagađenje uzrokuje brojne bolesti. Briga o okolišu tako nije samo pitanje očuvanja biljnih i životinjskih vrsta nego i ulaganje u zdravlje. Očuvani prirodni prostori, čista voda, kvalitetna hrana i mogućnost boravka u prirodi mogu znatno pridonijeti zdravijem životu.

Priroda je saveznik zdravlja

Čovjek svakoga dana udahne nekoliko tisuća litara zraka. Zato je zrak jedan od najvažnijih čimbenika okoliša. Kada je zrak onečišćen, štetne tvari mogu prodrijeti duboko u dišni sustav. Izvori onečišćenja zraka između ostalih mogu biti promet, industrija, proizvodnja energije i grijanje. Dugotrajna izloženost onečišćenu zraku ima za posljedicu povećan rizik od kroničnih bolesti, posebno bolesti dišnog sustava. No onečišćenje zraka ne djeluje samo na pluća nego djeluje na čitav organizam. Zato se kvaliteta zraka danas smatra jednim od važnih čimbenika u prevenciji bolesti.

Voda je potrebna za gotovo sve procese u ljudskom organizmu – posebno za mijenu tvari. Sudjeluje i u regulaciji tjelesne temperature, prijenosu hranjivih tvari, izlučivanju otpadnih tvari i održavanju ravnoteže elektrolita. Zdravstveno ispravna voda mora biti mikrobiološki i kemijski sigurna. Zbog toga je nadzor nad kvalitetom vode jedna od najvažnijih mjera javnog zdravstva. Klimatske promjene mogu utjecati na dostupnost i kvalitetu vode. Razdoblja suše mogu smanjiti raspoloživu količine vode, dok obilne oborine i poplave mogu povećati rizik od onečišćenja izvora pitke vode. Zato održivo upravljanje vodnim resursima postaje sve važnije i za okoliš i za zdravlje ljudi.

Naše zdravlje povezano je i sa stanjem tla. Tlo omogućava proizvodnju hrane, filtriranje vode i održavanje brojnih ekosustava. Međutim, industrijsko onečišćenje, nepravilna uporaba pesticida i neprikladno odlaganje otpada mogu dovesti do nakupljanja štetnih tvari u okolišu. Zbog toga su kontrola hrane, higijena tijekom proizvodnje i pripreme hrane te pravilno skladištenje hrane važni dijelovi zaštite zdravlja.

Neraskidiva povezanost zdravlja i okoliša

Ne treba zanemariti ni pozitivnu ulogu prirodnog okoliša na zdravlje. Boravak u prirodi potiče tjelesnu aktivnost, smanjuje stres i pruža prostor za odmor i socijalne kontakte. Parkovi, šume, vrtovi i druga zelena područja posebno su važni u gradovima. Oni mogu pružiti prostor za hodanje, trčanje i druge oblike tjelesne aktivnosti. Tjelesna aktivnost na otvorenom ima višestruke koristi za zdravlje. Redovito kretanje povezano je s manjim rizikom od bolesti krvnožilnog sustava i od šećerne bolesti. Boravak u prirodi je i prilika za smanjenje vremena provedenog pred televizijom ili kompjutorom i potiče usvajanje zdravijih životnih navika.

Zaštita okoliša često se čini kao zadatak koji nadilazi mogućnosti pojedinca. No ipak svatko od nas može dati svoj udio. Razumno korištenje energije, odvajanje otpada i ponovno korištenje predmeta pridonose održivijem načinu života. Hodanje ili vožnja biciklom, kad god je to moguće, ili pak korištenje javnog prijevoza smanjuju potrošnju fosilnih goriva, a istodobno povećavaju tjelesnu aktivnost. U kućanstvu je važno pravilno i štedljivo koristiti kemijska sredstva za čišćenje. Posebnu pozornost treba posvetiti pravilnu zbrinjavanju lijekova, baterija, elektroničkog otpada i drugih proizvoda koji mogu sadržavati potencijalno štetne tvari.

Doprinositi zdravijem okolišu

Kad god je moguće, treba štedjeti energiju. Gasite svjetla i električne uređaje kada ih ne koristite. Smanjite zimi temperaturu grijanja za samo 1 °C, tako ćete značajno smanjiti potrošnju energije. Izbjegavajte jednokratnu plastičnu ambalažu. Razvrstavajte papir, plastiku, staklo i biootpad kako bi se što više materijala recikliralo. Pretvorite ostatke voća i povrća u prirodno gnojivo umjesto da ih bacate u miješani otpad. Kupujte namirnice od lokalnih uzgajivača jer takva hrana ne zahtijeva dug transport koji zagađuje okoliš. Dok perete zube, zatvorite špinu i skratite vrijeme tuširanja kako bi doprinijeli očuvanju zaliha pitke vode.

Okoliš i zdravlje ne mogu se promatrati odvojeno. Čovjek je dio ekosustava i o stanju ekosustava ovisi kvaliteta života. Onečišćen zrak, nesigurna voda, degradirano tlo, klimatske promjene, buka i gubitak prirodnih prostora mogu povećati različite zdravstvene rizike. Istodobno, očuvanje prirode, dostupnost zelenih površina, čista voda i zrak te održiva proizvodnja hrane mogu pridonijeti zdravijem životu. Zato briga o okolišu nije samo ekološka mjera nego i važna preventivna zdravstvena mjera. Zdrav okoliš smanjuje izloženost brojnim štetnim tvarima i tako stvara uvjete u kojima ljudi mogu živjeti i raditi uz manje zdravstvenih rizika. Tako čuvajući okoliš, istodobno čuvamo i vlastito zdravlje.