Vjerske zajednice: Piše: Benjamin Idriz
Što Kur’an kaže o Isusu, Mariji i evanđelju?
Kur’an pruža dubok i poštovan prikaz Isusa (Issa ibn Maryam), Marije (Maryam) i evanđelja (Indžil). Isus zauzima posebno mjesto u islamu kao jedan od velikih Božjih poslanika, čije je poslanje bilo potvrda Božje objave i poziv ljudima na vjeru u Jedinoga Boga. Njegov život, čudesno rođenje, misija i značenje često su tema kur’anskih stihova, čineći ga poveznicom između islama i kršćanstva.
Isusovo čudesno rođenje
Kur’an potvrđuje čudesno rođenje Isusa, koje je rezultat Božje volje i moći. Marija je opisana kao pobožna, čista i odabrana među svim ženama svijeta: „I kad rekoše meleci: ‘O Marijo, Allah te je odabrao i čistom učinio, i nad svim ženama te ovoga svijeta uzdigao.’“ (3:42).
Isusovo rođenje bez oca čudesan je znak Božje svemoći, kao što Kur’an navodi: „Ona reče: ‘Gospodaru moj, kako ću imati dijete kad me nijedan muškarac nije dodirnuo?’ On reče: ‘To je tako! Allah stvara što hoće. Kada nešto odluči, samo za to rekne: Budi! – i ono bude.’“ (3:47).
Kur’an također donosi riječi koje je Isus izrekao još kao novorođenče, potvrđujući svoju poslanicu: „Reče: ‘Ja sam Allahov rob! On mi je dao Knjigu i učinio me vjerovjesnikom. I učinio me, gdje god bio, blagoslovljenim, i naredio mi molitvu i zekat dok sam živ, i činiti dobro majci svojoj, i nije učinio da budem ohol i neposlušan. Mir sa mnom na dan kada sam rođen i na dan kada umrem i na dan kada budem ponovno proživljen!’“ (19:30-33).
Isusova priroda i njegova misija
Isus je u islamu priznat kao čovjek, prorok i sluga Božji, a ne Božji sin. Islam naglašava da je Isus bio poslan s posebnom misijom, ali da je, poput svih drugih poslanika, bio čovjek podložan Božjoj volji. Kur’an jasno odbacuje ideju Isusova božanstva:
„Nevjernici su oni koji govore: ‘Bog je Mesih, sin Merjemin!’ Reci: ‘Ko može spriječiti Boga da, ako hoće, uništi Mesiha, sina Merjemina, i majku njegovu, i sve što je na Zemlji?’“ (5:17). U drugom ajetu Kur’an uspoređuje stvaranje Isusa sa stvaranjem Adama, ukazujući na Božju svemoć: „Primjer Isusa kod Allaha je kao primjer Adama: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: ‘Budi!’ – i on bi.“ (3:59).
Isus je u Kur’anu opisan i kao Mesih (Mesija), Božja riječ (kalimatuhu) i duh od njega (ruh minhu), što ukazuje na njegovu posebnost među prorocima. Međutim, islam odbacuje ideju o „utjelovljenju Božje riječi“ i naglašava Isusovu ljudsku prirodu.
Marija – simbol čistoće i pobožnosti
Marija (Maryam) ima jedinstven položaj u islamu. Cijelo jedno poglavlje Kur’ana, sura Maryam, posvećeno je njezinu životu i ulozi u povijesti spasenja. Opisana je kao čista, bogobojazna žena kojoj je Bog ukazao posebnu čast. Kur’an kaže: „I Mariju, kćer Imranovu, koja je kreposti svoju sačuvala, i Mi smo u nju udahnuli duh Naš i učinili nju i sina njezina znamenjem za svjetove.“ (21:91). Marija je uzor ženama i simbol potpune predanosti Bogu. Njezina čistoća i pobožnost naglašene su u mnogim ajetima, a islam priznaje njezinu posebnu ulogu u Božjem planu.
Evanđelje i zajedništvo objava
Kur’an potvrđuje da je Bog objavio Isusu evanđelje (Indžil) kao vodič i svjetlo za ljude: „I poslali smo Isusa, sina Marijina, da potvrdi Tevrat prije njega, i dali smo mu Indžil, u kojem je uputa i svjetlost.” (5:46). Međutim, muslimani vjeruju da je izvorno evanđelje tijekom povijesti izmijenjeno, što je dovelo do doktrinarnih razlika između kršćanstva i islama. Ipak, Kur’an poziva muslimane, kršćane i Židove na zajedništvo, naglašavajući vjeru u jednog Boga: „Reci: ‘O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi, i nama i vama zajedničke: da nikome osim Allahu ne robujemo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne držimo.’“ (3:64).
Poruka mira i dijaloga
Kur’an uči muslimane izgradnji mostova među religijama, traženju zajedničkih vrijednosti i promoviranju mira i međusobna poštovanja. Poruka jedinstva objava i Božjih poslanika ukazuje na potrebu zajedničkog djelovanja u duhu razumijevanja i solidarnosti. Kur’an poziva vjernike svih religija da se ujedine u vjeri u Jedinoga Boga: „On vam propisuje u vjeri isto ono što je naredio Nuhu i ono što objavljujemo tebi, i ono što smo naredili Ibrahimu, Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovijedajte i u njoj se ne podvajajte.’“ (42:13).
Zaključak
Isus, Marija i evanđelje zauzimaju važno mjesto u islamskoj tradiciji. Kur’an prepoznaje Isusa kao velikog proroka i čudesan znak Božje moći, dok Mariju opisuje kao uzor čistoće i pobožnosti. Iako postoje razlike između islama i kršćanstva, Kur’an poziva na dijalog i zajedništvo, ističući vjeru u jednog Boga kao temelj mira i razumijevanja među ljudima. Islam uči da je ključ zajedničkog djelovanja poštovanje, dijalog i traženje onoga što nas povezuje.
Autor teksta Benjamin Idriz imam je Islamske zajednice Penzberg u Njemačkoj. Doktorirao je islamsku teologiju, predsjeda „Münchenskim forumom za islam“ (MFI) i član je „Vijeća vjera“ u Münchenu. Bavi se relevantnim pitanjima suvremenog islama te je autor i urednik niza knjiga među kojima su: Islam mit europäischem Gesicht (2010.), Willkommen in Deutschland! – Wegweisung für muslimische Migranten zu einem gelingenden Miteinander in Deutschland (2016.), Der Koran und die Frauen – Ein Imam vergessene Seiten des Islam (2019.) i Wie verstehen Sie den Koran, Herr Imam – Ein Islamverständnis im hier und heute (2021.).
Iz rubrike: Vjerske zajednice
Je li Europi potrebno kršćanstvo?
U ovom broju donosimo tekst Vladana Perišića, protojereja stavrofora i starješine Srpske pravoslavne crkve u Dubrovniku te umirovljenog profesora filozofije i patrologije Pravoslavnog Teološkog Fakulteta Sveučilišta u Beogradu.