Vjerske zajednice: Piše: Giorgio Grlj

Vjerovanje i praksa baptista

22.07.2024.

U ovome broju pastor Baptističke Crkve Rijeka Giorgio Grlj predstavlja svoju zajednicu vjernika. Pitaju me vjeroučenici, kad u sklopu vjeronaučnog sata dođu u posjet Pastoralnom centru ‘Riječ i život’ Baptističke Crkve Rijeka na Zametu, u čemu je razlika između baptista i rimokatolika?

Vjerovanje i praksa baptista » naslovna

Očekivano je i normalno pitati se o razlikama kad se upoznajemo s nekim tko nije ja. Kako bismo se uopće mogli razumjeti i prihvatiti kao braća i sestre u Kristu Isusu, moramo vidjeti postoje li zajednički temelji. Dovoljne dodirne točke, sličnosti. Da, baptisti stoje u kršćanskoj tradiciji utemeljenoj u Svetome pismu i tradicionalnim vjerovanjima Nicejsko-carigradskom i Apostolskom: vjera u jednoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. Vjerovanja su služila da se na jezgrovit i sažet način izrekne bit kršćanske vjere u vrijeme kad nisu bili široko dostupni ni Sveto pismo ni ostale knjige. 

Vjerujući i izričući ono što vjerovanja kazuju, netko se identificirao kršćaninom. No uz te sličnosti, pa i istovjetnosti, burna nam je povijest Crkve namirila i neke, ponekad ne male, razlike. Za ovu ću se prigodu poslužiti engleskim akronimom samoga imena ‘baptisti’ kako bih ukratko pojasnio naglaske vjerovanja baptista.

B.Biblical authority ili autoritet Pisma.

Jednostavno rečeno, Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta sa svojih 66 knjiga predstavlja za baptiste vrhovni autoritet po pitanjima vjere i morala. Otkad je u četvrtom stoljeću prihvaćen kanon 27 novozavjetnih knjiga koje razumijemo kao riječ Božju, sve ostale odluke, zaključci Koncila (prihvaćaju se odluke prvih sedam ekumenskih crkvenih sabora) moraju biti u skladu s učenjem Pisma i iz njega proizlaziti. Ne postoji drugi autoritet koji bi bio jednak ili ponad učenja Pisma.

A. Autonomy od the local church ili autonomija mjesne Crkve.  

Ako strukturu episkopalnih Crkava zamislimo grafički, onda bi Rimokatolička Crkva izgledala poput trokuta, a Baptistička poput obrnuta trokuta. To znači da je u prvom na vrhu papa, ispod kardinali i biskupi, pa svećenstvo i na dnu vjernički puk – laici. Odluke se donose ‘gore’ i idu prema dolje. I kod baptista odluke se donose gore, jedino što je na vrhu narod Božji, a ne papa. Slikovito rečeno, ja sam pastor konkretne vjerničke zajednice u Rijeci voljom te iste zajednice koja (re)izabire pastora i crkveno vodstvo svake četiri godine, a ne voljom neke osobe ili tijela izvan zajednice. Autonomija mjesne Crkve ne znači neovisnost jer sve su Baptističke Crkve udružene u nacionalne saveze, ovi pak u kontinentalne i na kraju svi u Svjetski savez baptista, prisutanm u skoro svim zemljama svijeta.

P. Priesthood of all believers ili svećenstvo svih vjernika.

U Crkvi ne postoje dvije ‘klase’ vjernika: oni koje se naziva svećenstvom i vjernici laici. Svi su krštenjem postali dionicima Kristova svećenstva i kao takvi poslani su u svijet živjeti i naviještati evanđelje Isusa Krista.

T. Two ordinances ili dva naloga: krštenje i euharistija.

Baptisti vjeruju da su dva Gospodinova naloga koja je dao Crkvi: krštenje, po kojemu se na temelju osobne vjere postaje dijelom naroda Božjega, te euharistija, ili ‘večera Gospodnja’, kako se uobičajeno naziva. Iako će prakticirati i neke od ostalih ‘sakramenata,’ baptisti ih ne razumijevaju na isti način.

I. Individual soul liberty ili osobna sloboda.

To znači da je, kako je rečeno u prethodnom paragrafu, preduvjet za sudioništvo u Crkvi kao narodu Božjem osobna vjera i obraćenje, koje se potvrđuje činom krštenja u dovoljno odrasloj dobi. Od te prakse, utemeljene na poštivanju osobne slobode i izbora, uostalom, dolazi ime ‘baptisti.’ Ono označava one koji krštavaju (odrasle). To si ime prvi baptisti nisu sami nadjenuli već im ga je nadjenula njihova okolina.

S. Separation of Church and State ili odvojenost Crkve od države.

Malo je u povijesti Crkve bilo progonjenije skupine vjernika od prvih baptista koji su zastupali ovo načelo. Danas se to razumije kao civilizacijsko postignuće, dobro i za Crkvu i državu, ali mnogo je krvi proliveno dok se do toga došlo. Zbog tih razloga i progona u Europi prve su skupine baptista u 17. stoljeću pošle u Novi svijet odlučne osnovati državu u kojoj će osobna sloboda te odvajanje Crkve i države biti u njezinu temelju. Nije čudno da su, poglavito u južnim državama SAD-a, baptisti ono što su rimokatolici u Hrvatskoj.  

T.  Two offices of the Church ili dvije crkvene službe: pastor i đakon.

Iako ne postoji razlika po ‘vrijednosti’ koju bi netko zaslužio ordinacijom (svećenički red), postoji razlika u službama koje su povjerene pojedincu. Odatle i službe pastora (starješina) i đakona, koji za vrijeme trajanja mandata vode brigu o funkcioniranju zajednice koja ih ujedno bira i postavlja.

Vjerujem da ovih nekoliko redaka može barem malo približiti rimokatoličkoj braći i sestrama vjerovanje i praksu baptista.

Iz rubrike: Vjerske zajednice

Vjerovanje i praksa baptista » naslovna

Značaj posta u islamu

20.05.2024.

S radošću najavljujemo novu Ekumensku i interreligijsku rubriku u kojoj ćete moći čitati o različitim temama vezanima uz život drugih vjerskih zajednica u Rijeci i šire. Proslavom Ramazanskog bajrama, 10. travnja, za islamske vjernike završio je sveti mjesec ramazan, mjesec posta, duhovnog promišljanja i molitve. Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Rijeka Hidajet Hasanović piše o značaju posta u islamu.