Bubrežni kamenci

Bubrežne kamence ima oko deset posto stanovnika Hrvatske. Velik broj ima bubrežne kamence, a da za njih i ne zna. No ukoliko dođe do pomicanja kamenca u mokraćnom sustavu, to može rezultirati izrazito jakim bolovima. U svijetu se više od pola milijuna ljudi svake godine javlja na hitnu pomoć zbog problema s bubrežnim kamencima.

Bubrežni kamenci nakupine su kristala koje se mogu naći u bilo kojem dijelu mokraćnog sustava. Zato bi ispravnije bilo nazivati ih kamencima mokraćnog sustava. Medicinski termin za kamence mokraćnog sustava jest urolitijaza, odnosno nefrolitijaza ako su smješteni u bubregu. Postoje određeni rizični čimbenici koji mogu potencirati pojavu bubrežnih kamenaca.

Najčešći su kamenci od kalcija

Bubrežni kamenci krute su kristalične nakupine različitih kemijskih tvari koje se nalaze u mokraći. Prema vrsti osnovne građevne tvari kamenca ima ih više vrsta. Najčešći su kamenci građeni od kalcija, koji čine otprilike 80 % svih bubrežnih kamenaca. Ostale su vrste nešto rjeđe. Svi nastaju zbog povišene koncentracije određenih kristalnih tvari u urinu.  

Naime u mokraći se normalno nalaze razne otpadne i suvišne tvari iz organizma. Proces stvaranja mokraće odvija se u bubrezima, a nastala mokraća zatim mokraćovodima (ureterima) dolazi do mokraćnog mjehura, a odatle se mokraćnom cijevi (uretrom) izlučuje iz organizma. Na taj se način organizam rješava raznih štetnih tvari nastalih mijenom tvari, toksina, metabolita nekih lijekova i suvišnih tvari koje mu ne trebaju.

Kada se u mokraći, zbog određenih životnih navika, bolesti, lijekova ili nekog drugog čimbenika, javi povišena razina kalcija, mokraćne kiseline ili oksalata, započinje agregacija (spajanje) tih kristaličnih tvari i stvaranje kamenca. Osim toga, istovremeno je često prisutna i snižena razina tvari koje sprječavaju kristalizaciju i stvaranje kamenaca (npr. citrata). Kamenci se najčešće počinju stvarati u bubrezima, gdje mogu ostati ili se spustiti dalje u mokraćovode ili mokraćni mjehur.

Bubrežni kamenci mogu biti različitih veličina – od vrlo sitnih, poput zrna pijeska, do onih većih, do nekoliko centimetara promjera. O veličini kamenca znatno ovisi njegova sposobnost prolaska kroz mokraćni sustav. A o tome pak ovisi hoće li pacijent imati tegobe.

Nedovoljan unos tekućine pogoduje nastanku

Najčešći je prvi simptom bubrežnih kamenaca izrazito jaka, teško podnošljiva, naglo nastala bol koja se javlja jednostrano bočno u području donjeg dijela leđa i širi se prema naprijed i dolje do prepona. Bol je obično grčevita karaktera. Često je praćena mučninom i povraćanjem. Može biti prisutna i krv u mokraći te pojačan nagon na mokrenje, osobito ako se kamenac nalazi blizu mokraćnog mjehura. U slučaju izražene opstrukcije mokraćnog puta može se razviti i infekcija, koja se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, zimicom i tresavicama.

Razni čimbenici mogu pridonijeti razvoju bubrežnih kamenaca kao npr.: nedovoljno pijenje tekućine, prehrana bogata mesom i soli, uzimanje određenih lijekova (npr. lijekova za mokrenje-diuretika), zatim prekomjerna tjelesna težina i česte infekcije mokraćnog sustava. Također postoje i određena stanja koja mogu povećati rizik od razvoja mokraćnih kamenaca poput nekih bolesti mijene tvari (npr. giht), nasljednih bolesti (policistični bubrezi), bolesti koje za posljedicu imaju povišenu razinu kalcija i drugih kristaličnih tvari u urinu (hiperkalciurija) i drugih, nešto rjeđih, stanja. Postoji i genetska predispozicija za razvoj bubrežnih kamenaca. Bolesti i stanja koja mogu potencirati razvoj mokraćnih kamenaca treba liječiti, a rizične čimbenike poput određenih životnih navika ispraviti.