Kapelica Majke Božje Lurdske kraj mjesta Gornji Kuti

Na sjeveru Gorskoga kotara nalaze se Brod Moravice. Sjeverno od njih naselje je Gornji Kuti, utemeljeno još u 15. stoljeću. Selo nema svoju crkvu, ali na obližnjem brijegu postoji kapela sv. Andrije, podignuta pred 400 godina kao zavjet stanovnika mjesta Kuti protiv stočne kuge.

Osim te kapele, na rubu šume Lazica, a na raskrižju prema G. Kutima, Delačima i vrhu Parag odnosno Sv. Andrija, postojala je i omanja kapelica posvećena Majci Božjoj Lurdskoj. Danas se ne zna kako je točno izgledala i kojih je dimenzija bila, iako postoji nekoliko fotografija na kojima se vide mladići iz mjesta Kuti snimljeni u blizini kapelice. Međutim fotografija same kapelice, koliko je poznato, nije sačuvana. Postoji samo fotografija već srušene kapelice. Ipak i ove postojeće snimke, s kapelicom u pozadini, daju nam barem približnu sliku o njezinim dimenzijama i obliku pa možemo reći da je bila pravokutna tlocrta, s kvadratnom nišom, zidana kamenom, vjerojatno neožbukana i pokrivena četvrtastom podebljom kamenom pločom. Kakva je bila unutrašnjost, iz fotografija se ne vidi.

Ne zna se tko ju je, kada i kojim povodom sazidao, ali može se pretpostaviti da su to bili mještani naselja Kuti jer oni su je smatrali svojom i brinuli o njoj sve do završetka Drugog svjetskog rata, kad je to postalo „politički nepoćudno“. Zna se da su u predratno vrijeme onuda prolazile procesije, odnosno hodočasnici koji su išli prema proštenišnoj crkvi Majke Božje Škapularske u Moravičkim Selima što je, također nakon Drugog svjetskog rata prestalo. Sredinom prošlog stoljeća kapelica je već bila jako ruševna, a srušena je početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Što je učinjeno s njenom sakralnom opremom i građevnim materijalom, danas se ne zna.

Nova je kapelica široka 115 cm, duboka 87 cm i visoka 249 cm, a – računajući i križ na vrhu – visoka je 266 cm. Pokrivena je crijepom i usmjerena prema istoku, prema Kutima. Od stare je kapelice za novu sačuvana samo lijepa kovana rešetka, kojom je zatvorena polukružna niša, jedini otvor na kapelici.

U njoj je industrijski izrađen stojeći kip Gospe Lurdske visok oko 50 cm. Gospa je odjevena u zlatom obrubljenu bijelu haljinu i bijeli plašt, sa širokim plavim pojasom te s krunicom na desnoj ruci i ružama na stopalima. Glavu joj okružuje aureola s natpisom. Kip stoji na nisku mramornu podnožju, a u pozadini su dva omanja ovalna medaljona: Sv. Srce Isusovo i Sv. Srce Marijino. S lijeve i desne Gospine strane po jedan je svijećnjak te po jedna vaza s bijelim ljiljanima i ružama.

U podnožju kapelice mali je betoniran plato, gdje se polaže cvijeće, i ploča na kojoj je uklesano: KAPELICA / MAJKE BOŽJE LURDSKE / OBNOVILA 1992. / MARIJA KURALT. U natpisu nema podataka o razlozima koji su gospođu Kuralt (1910. – 2007.) potaknuli na ovu donaciju (uspomena na neki događaj ili osobu, zahvala, zavjet, oprost i sl.). Možda je ovoj odluci pridonijelo iseljavanje obitelji Burić iz mjesta Gornji Kuti u Francusku, gdje je Lourdes središnje marijansko svetište. Antun Burić, brat Marije Kuralt, školovao se u Francuskoj, a Marija je tamo provela čitav radni vijek. Nakon umirovljenja vratila se u Hrvatsku te živjela u Rijeci, Gornjim Kutima i Brodu na Kupi. Sahranjena je u Brod Moravicama.

 Kapelicu je ljeti 1992. godine posvetio brodmoravički župnik Leopold (Polde) Barić, a tim je povodom upriličeno i veliko narodno veselje u obližnjoj lovačkoj kući u šumi Lazica. Nažalost, nismo našli ni te fotografije, iako se zna da je netko fotografirao događaj.

O kapelici je poznato malo podataka te moje istraživanje nije donijelo nove informacije, iako sam se raspitivala kod najstarijih mještanki, starijih članica crkvenog zbora, članova lokalne Etno udruge „Turanj“, vjeroučitelja i tadašnjeg župnika.

Danas je kapelica u zadovoljavajućem fizičkom stanju, ali se, poslije epidemije COVID-a 19, više pred njom ne održavaju pobožnosti. Iako su mještani Brod Moravica, a osobito mjesta Kuti, danas malobrojni, ipak bi, vjerujem, rado obnovili stare pobožnosti, u što bi bilo dobro uključiti i mlade. Možda bi proslave Velike i Male Gospe ili pak spomendan Gospe Lurdske 11. veljače bili prava prilika za to.