Kronični umor

Svakodnevno se osjećate slabi, malaksali. Kada se ujutro probudite, najradije biste se okrenuli i nastavili spavati. Tijekom dana imate malo energije tako da jedva izdržite između dvije kave. U stanju ste provesti čitavo popodne i večer do kasno u noć gledajući televiziju. Ako je sve kao opisano, onda možda patite od kroničnog umora. Istina, svi mi imamo dane kad smo pospani, umorni ili slabije volje – međutim kronični umor više je od toga. To je stalan nedostatak snage i stalan osjećaj iscrpljenosti. Kronični umor može biti uzrokovan raznim čimbenicima: od napetosti, zabrinutosti, kroničnog stresa, pa sve do loše prehrane ili nastaje pak kao posljedica drugih bolesti.

Umor koji traje duže od pola godine

Stanje kroničnog umora obuhvaća niz različitih tegoba. Češće se javlja kod žena u dobi između 20 i 40 godina. Najčešće se pogođeni žale na umor koji traje duže od šest mjeseci, na umor koji ne prolazi odmorom, na nadutost, probavne smetnje, otečenost ruku i nogu i porast tjelesne težine. Također se javljaju smetnje u svakodnevnom djelovanju, poput smetnji koncentracije na radnom mjestu, gubitka interesa za druženje s drugim osobama ili pak teškoće u odnosima s bliskim osobama. Stanje kroničnog umora nije dugo na listi medicinskih dijagnoza i upravo zbog toga postoje još mnoge nejasnoće. Zato dijagnostici i liječenju stanja kroničnog umora treba pristupiti individualno.

Kronični umor najčešće se javlja zbog ubrzana i nezdrava životnog stila. Stres je jedan od najčešćih uzroka stanja kroničnog umora. Stres je reakcija organizma na uvjete u okolini. Obično se javlja kada su zahtjevi okoline u nesrazmjeru s mogućnostima pojedinca za nošenje sa situacijom u kojoj se nalazi. Stanje kroničnog umora može biti i posljedica neke organske bolesti – kao npr. posljedica kronične upale u organizmu ili hormonalne neravnoteže. Zato ako se osjećate slabo, malaksalo ili ste kronično umorni, ne smijete to olako shvaćati već je to razlog da se svakako javite vašem obiteljskom liječniku.

Poboljšajte cirkulaciju krvi

Važno je isključiti potencijalne „teže” dijagnoze koje se također manifestiraju umorom, slabošću i malaksalošću. Ipak većina slučajeva kroničnog umora (više od 85 posto) nema za uzrok neku ozbiljniju organsku bolest. Pa ako se nakon obrade ne nađe jasan organski uzrok umora, onda – i tek  onda – možete si sami pokušati pomoći. Isprobajte ovih nekoliko savjeta i sugestija:

Smanjite tjelesnu težinu. Višak kilograma predstavlja napor i otežava nam kretanje. Umjerena, uravnotežena i niskokalorična prehrana pomoći će vam smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu i steći više energije. Mijenjanje načina prehrane odnosi se na smanjenje udjela šećera (ugljikohidrata) u svakodnevnoj prehrani. No pri promjeni načina prehrane vrlo je važno zadržati (ili razviti) zdrav odnos prema hrani i hranjenju. Ne preskačite doručak. Mnogi ljudi pate od umora jednostavno zato što preskaču doručak. Za doručak treba odvojiti nekoliko minuta i na miru pojesti sendvič, žitne pahuljice i popiti šalicu mlijeka ili kavu.

Poboljšajte cirkulaciju krvi. Umorni ljudi često su neaktivni. Zato se moraju više kretati kako bi poboljšali cirkulaciju krvi. Kako biste svladali malaksalost i umor, obavljajte tjelovježbe barem 15 – 20 minuta na dan. Jedna od najboljih vježbi za umorne jest hodanje (ako ne volite ili ne možete rekreativno trčati). Kad se kaže hodanje, onda se misli na žustar, brži hod. Ljudi koji ne vježbaju osjećaju se ukočenima i iscrpljenima. Imaju osjećaj da nemaju energije za tjelovježbu. I time je krug zatvoren. No budite sigurni, hodanje će vas okrijepiti i ojačati. Tjelesna aktivnost vodi boljem raspoloženju i smanjenju osjećaja umora. Dobro je istezati se. Istezanje tetiva, mišića i ligamenata pomaže da svladate umor, jer vam olakšava pokrete. Istezanje mora biti polagano, bez naglih trzanja i ne smije izazivati bol. Nakon dobro provedena istezanja čovjek se treba osjećati ugodno.

Napravite listu prioriteta

Prestanite pušiti. Pušenje pridonosi umoru. Ako se odreknete cigareta, već nakon nekoliko tjedana opazit ćete da raspolažete s više snage. Osigurajte si dnevni „psihički odmor”. Jednom dnevno, bez obzira na to koliko ste zaposleni, učinite nešto u čemu zaista uživate: npr. poslušajte dobru glazbu, pročitajte nešto. Ili barem izađite na balkon, prozor ili u dvorište i udahnite duboko nekoliko puta, kako biste u svoj organizam unijeli dodatan kisik, koji će vam obnoviti tjelesnu snagu.

Nemojte pokušavati riješiti sve obveze istovremeno. Ako ste zatrpani obvezama – napravite listu prioriteta. Zapitajte sebe je li ovaj konkretan zadatak najvažnija stvar koja se mora obaviti odmah sada. Ako odlučite da neki zadatak, koji je pred vama, nije važan, stavite ga sa strane dok ne budete imali više vremena. Uspostavljanje prioriteta značajno smanjuje stres, napetost i napor. Opustite se.