Dopisništvo Vatikan
Magnifica humanitas – veličanstveno čovještvo
Tehnologija 21. stoljeća daleko je od javne kontrole, koncentrirana je u rukama nekolicine moćnika, i tu postoji tendencija iskrivljena razvoja, koji će izroditi nove vrste ovisnosti, isključivosti, manipulacija i nejednakosti.
Prva enciklika pape Lava XIV. „Magnifica humanitas“ posvećena je očuvanju ljudske osobe u vremenu umjetne inteligencije. Iz samog podnaslova progovara određena bojazan: umjetna inteligencija kojoj se divimo zbog brzine obrade podataka, istodobno stvara okruženje koje može postati pogubno za čovjeka.
Zato je Crkva pozvana svjedočiti, riječima i djelima, kako očuvati ljudskost, čovječnost. To je izazov za evangelizaciju, u temeljnom poslanju Crkve, naviještanju Isusa Krista.
O samom predstavljanju enciklike puno se govorilo: iz medijske perspektive bio je to izuzetno atraktivan događaj jer prvi je put u povijesti o svojoj enciklici govorio sam Papa, ističući tako važnost dokumenta i hitnoću suočavanja s problematikom. Tehnologija 21. stoljeća daleko je od javne kontrole, koncentrirana je u rukama nekolicine moćnika, i tu postoji tendencija iskrivljena razvoja, koji će izroditi nove vrste ovisnosti, isključivosti, manipulacija i nejednakosti.
Dijalog Crkve i tehnologije
Navedeni problemi i nepravde neće se riješiti osuđivanjem tehnologije i ukazivanjem na njezine tamne strane. Potrebno je stvoriti moralni okvir za razvoj kako bi suvremena tehnologija, kao rezultat ljudskog rada i napretka, bila od koristi i na dobrobit cijeloga čovječanstva. A moralni okvir može se stvoriti samo u suradnji s razvojnim sustavom naprednih tehnologija. Zato je na predstavljanju Papine enciklike sudjelovao i jedan od suutemeljitelja Anthropica, Christopher Olah, mladi genijalac uključen u razvoj najnaprednijih oblika umjetne inteligencije, te iznutra poznaje sustav, njegove ograničenosti i tamne strane.
U svijetu razvojnih sustava umjetne inteligencije Anthropic je poznat po izuzetnim ulaganjima u razvoj sigurnosnih i kontrolnih sustava te po istraživanju etičkih pitanja svijeta algoritama. Anthropic se također izravno sukobio s Trumpovom administracijom jer nije dopustio korištenje svojih resursa u vojne svrhe. S obzirom na to da su otvoreni za propitkivanje odnosa čovjeka i tehnike, rodila se i, dosad nepojmljiva, suradnja s Vatikanom (konkretno s Dikasterijem za cjeloviti ljudski razvoj), putem istaknutih pojedinaca kao što su o. Paolo Benanti, franjevac i profesor na Papinskom sveučilištu Gregoriana, i o. Brendan McGuire, inženjer i svećenik iz Silicijske doline.
McGuire nam je otkrio da se suradnja između Crkve i Silicijske doline polako razvija već devet godina: započela je malim, pojedinačnim razgovorima, koji su se postupno fokusirali na konkretne teme, uključujući stručnjake iz različitih grana digitalne industrije, ne samo s polja umjetne inteligencije. Uz McGuirea, pioniri takvih susreta bili su biskup Paul Tighe, tajnik Dikasterija za kulturu i obrazovanje, Brian Patrick Green, ravnatelj Centra za etiku tehnologije na Sveučilištu Santa Clara. Na njihovim stručnim skupovima i susretima, osim predstavnika Anthropica, bili su i predstavnici platformi OpenAI i Gemini. Nova enciklika pape Lava donijet će novu razinu suradnje, rekao nam je o. McGuire.
O. Paolo Benanti: S obzirom na to da je umjetnoj inteligenciji potrebna struja, a resursi su ograničeni, postavlja se pitanje – u slučaju nestašice struje, tko će imati prednost: potrebe neke bolnice ili nekog informatičkog 'data' centra?
Otvorena pitanja
Jedan je od najistaknutijih autoriteta na polju etike tehnologije o. Paolo Benanti, koji u svojoj knjizi „Human in the Loop“ naglašava da čovjek mora odlučivati o tehnici, tj. da nikakav sustav umjetne inteligencije ne smije donositi odluke o čovjeku, i umjesto čovjeka. Vrijedi istaknuti i Benantijevo upozorenje kako je značajan dio etičke problematike umjetne inteligencije vezan uz energetsko pitanje. U jednom od svojih posljednjih članaka Benanti ističe da u Irskoj data centri troše gotovo 40 % nacionalne proizvodnje energije. Navodi i primjer Memphisa, gdje je nakon postavljanja desetaka plinskih turbina za napajanje AI-infrastrukture, grad prozvan „asthma city” (grad astme) zbog izuzetnog porasta dišnih bolesti. Benanti je na recentnom simpoziju na Gregoriani jasno postavio pitanje: S obzirom na to da je umjetnoj inteligenciji potrebna struja, a resursi su ograničeni, postavlja se pitanje – u slučaju nestašice struje, tko će imati prednost: potrebe neke bolnice ili nekog informatičkog data centra? Isto pitanje vrijedi i za nestašicu vode.
Na čemu počiva tehnologija?
Navedena pitanja tek su dio složene problematike razvoja suvremene tehnologije o kojoj govori enciklika pape Lava. No središnja tema enciklike nije umjetna inteligencija nego čovjek. Papa ističe kako umjetna inteligencija ne nastaje čarolijom, ni iz čega, već počiva na konkretnim, izmučenim ljudskim tijelima, bez kojih nema razvoja te ogromne infrastrukture. Razvoj novih tehnologija još je jedan poziv kršćanima – da u čovjeku gledaju brata kojega treba ljubiti, Božju sliku koju treba otkriti, ne nasjedajući na iluzorna obećanja suvremenih idola. Jer veličanstveno čovještvo nije brza obrada podataka nego Isus Krist, utjelovljena ljubav Božja.
Iz rubrike: Dopisništvo Vatikan
Papa Lav u „zemlji vatre“
Dan prije proslave Duhova, Papa Lav XIV. bio je u jednodnevnom pastoralnom pohodu mjestu Acerra, u okolici Napulja. Zašto je papa Lav odabrao baš ovaj grad?
Foto: Vatican Media

