Medicinski kutak
Mikroplastika
Posljedica nagomilavanja otpadne plastike i njezine prirodne (vrlo spore) razgradnje jest nastajanje sitnih plastičnih čestica, odnosno čestica mikroplastike. Mikroplastika je najčešće nevidljiva. Ima potencijalno štetna svojstva i tako postaje prijetnja okolišu i zdravlju ljudi.
Plastika nam na razne načine pojednostavnjuje život. Lakša je za obradu i jeftinija od drugih materijala. No ako se pravilno ne zbrine i reciklira, može završiti u okolišu u kojem ostaje godinama, jer se sporo razgrađuje. Razgrađivanjem plastike nastaju sitne čestice (manje od 5 mm) koje se nazivaju mikroplastikom i razlog su za zabrinutost. Mikroplastika može nastati nenamjerno zbog razgradnje većih komada plastike, kao što su plastične boce ili sintetički tekstil, ali može se i svjesno proizvoditi te ciljano dodavati u proizvode radi ispunjavanja određene svrhe – naprimjer sitne (neprimjetne) plastične kuglice za uklanjanje nečistoća na koži u raznim kozmetičkim proizvodima.
Mikroplastika je prateća neizbježna posljedica našeg sve većeg korištenja plastike. Postala je globalni okolišni problem s mogućim dalekosežnim posljedicama za zdravlje ljudi i za ekosustave. Cijelo društvo, uključujući i građane, mora udružiti snage kako bi se ublažile njezine štetne posljedice. Rješenja postoje, no zahtijevaju našu suradnju. Integracija inovativnih tehnologija i edukacije ključna je za suočavanje s ovim izazovom. Hrvatska, kao dio svjetske zajednice, mora poduzeti odlučne korake prema održivu djelovanju, koje će osigurati čišći i zdraviji okoliš za buduće generacije.
Sveprisutna plastika
Plastika je postala nezaobilazna u svakodnevnici. Unaprijedila je kvalitetu i standard života. Zbog sve veće potražnje, a samim time i proizvodnje plastike, neki današnje doba nazivaju „plastično doba”. Plastika je postala „željezo i čelik“ 21. stoljeća. Sve veća upotreba plastičnih proizvoda dovodi do stvaranja velikih količina čvrstog plastičnog otpada. Ove velike količine plastičnog otpada potrebno je zbrinuti. Ako nesavjesno postupamo s otpadom, plastika često završi tamo gdje joj nije mjesto – u okolišu. Zbog spora procesa razgradnje plastika se sve više akumulira u okolišu što je čini najuočljivijom vrstom otpada.
Ogromne količine plastičnog otpada stvaraju sve veće probleme u okolišu. Otpadnu plastiku moguće je naći diljem svijeta pa je onečišćenje plastikom postalo svjetski problem. Posljedica nagomilavanja otpadne plastike i njezine prirodne (vrlo spore) razgradnje jest nastajanje sitnih plastičnih čestica, odnosno čestica mikroplastike. Mikroplastika je najčešće nevidljiva. Ima potencijalno štetna svojstva i tako postaje prijetnja okolišu i zdravlju ljudi.
Najugroženije je more
Iako onečišćenje plastikom utječe na sve sastavnice okoliša, najviše je ugrožen morski okoliš kod kojeg brojne ribe, morske ptice i beskralježnjaci gutaju mikroplastiku. Mikroplastika sadrži brojne štetne kemikalije, kao što su, primjerice, teški metali koji tako ulaze u hranidbeni lanac i akumuliraju se u tkivima organizama, gdje imaju negativan učinak. Upravo zbog male veličine čestica organizmi je lako unose putem prehrane i disanjem, nakon čega dolazi do bioakumulacije i kruženja mikroplastike u hranidbenim lancima. Čovjek se hrani iz mora te je zbog toga potrebno detaljno istražiti utjecaj mikroplastike na ljudski organizam i na vrijeme spriječiti veće posljedice na zdravlje čovjeka.
Sitne čestice plastike vremenom su postale glavni onečišćivač kopnenih i vodenih ekosustava, a visoke koncentracije uočene su 2004. godine u uzorcima morskog planktona. Već su tada takve sitne čestice predstavljene kao opasnost za okoliš i zdravlje ljudi, a danas zauzimaju prvo mjesto najvećih potencijalnih prijetnji za svjetska mora.
Mikroplastika – opasnost za zdravlje
Još uvijek nije sasvim jasno koliko je mikroplastika opasna za zdravlje. Postoji nekoliko glavnih zdravstvenih problema koji bi mogli biti povezani s mikroplastikom :
- probavni problemi – neka istraživanja sugeriraju da ljudi s upalnim bolestima crijeva konzumiraju više mikroplastike od drugih, a mikroplastika može pridonijeti upali probavnog trakta
- infekcije – štetni mikrobi poput bakterija mogu rasti na mikroplastici pa kad udišemo ili jedemo, oni će izravno prenijeti bolest u naša tijela
- dugotrajno izlaganje mikroplastici ometa endokrini sustav i povećava rizik od bolesti srca; viša razina mikroplastike povezana je s debljinom i pojavom inzulinske rezistencije i tako značajno povećava rizik od nastanka šećerne bolesti – dijabetesa
- oštećenje organa – tijekom dugotrajna izlaganja moguće je nakupljanje mikroplastike u našim tkivima i organima, što uzrokuje njihovo oštećenje.
Kako izbjeći mikroplastiku?
Plastika je prisutna svuda i nemoguće je u potpunosti izbjeći kontakt s njom. Međutim, pridržavanjem nekih pravila možemo značajno smanjiti izloženost mikroplastici.
- Potpuno uklanjanje mikroplastike iz hrane nije moguće, ali zato je moguće njezino smanjenje. Vodite računa o tome na koji način kupujete, skladištite i pripremate hranu. Ne zagrijavajte hranu ili piće u plastičnim posudama – umjesto toga odlučite se za stakleno ili metalno posuđe. Koristite pakiranja od ekološki prihvatljivih materijala koji smanjuju mogućnost da dođe do migracije mikroplastike u hranu. Izbjegavajte konzerviranu hranu – naime unutrašnjost limenki sadrži sloj plastike koji može osloboditi plastične čestice.
- Izbjegavajte upotrebu proizvoda za njegu kože koji sadrže mikroplastiku! Čitajte deklaracije na kozmetičkim proizvodima i koristite samo one proizvode koji su sigurni.
- Redovito prozračite stan i ured! Plastične čestice jako se nakupljaju u prašini unutar zatvorenih prostora.
- Kupujte odjeću od prirodnih vlakana poput pamuka ili lana – roba od sintetičkih vlakana poput poliestera može, kad je nosite ili perete, osloboditi mikroplastiku.
- Izbjegavajte pitku vodu iz plastičnih boca! Istraživanja pokazuju da voda flaširana u plastičnim bocama sadrži znatno više mikroplastike od vode iz špine. Koristite staklene boce za vodu.
Iz rubrike: Medicinski kutak
Koliko vode treba piti
Ako pijete dovoljno vode, osjećat ćete se odmornim i vedrim tijekom čitavog dana. Osim unutarnjih koristi, voda pozitivno djeluje i na vanjski izgled. Hidratizirana koža elastičnija je, svježija i manje sklona iritacijama i oštećenjima.
