Dopisništvo Vatikan
Papa Lav u „zemlji vatre“
Dan prije proslave Duhova, Papa Lav XIV. bio je u jednodnevnom pastoralnom pohodu mjestu Acerra, u okolici Napulja. Zašto je papa Lav odabrao baš ovaj grad?
Foto: Vatican Media
Radi se o prostoru poznatom kao „triangolo della morte“, trokut smrti, odnosno „Terra dei Fuochi“, zemlja vatre a koji obuhvaća mjesta Acerra, Nola i Marigliano, nešto manje od 30km od Napulja. U tlu u okolici Acerre pronađen je dioksin, kao posljedica ilegalnih odlagališta otpada. Borba sa smećem i teškim posljedicama ilegalnog (ne)zbrinjavanja teškog industrijskog otpada tu traje više od 40 godina. Acerra je 1987. godine proglašena "visokorizičnim područjem ekološke krize." Tamo se desetljećima industrijski, kemijski, a ponekad i radioaktivni otpad zakopavao u tlo, spaljivao na otvorenim poljima, odlagao uz ceste i na obradivom zemljištu. Sada je tu zabranjena ispaša i uzgoj bilo kakvog voća i povrća.
Što to znači za ljude koji tamo žive? O tome svjedoče precizne epidemiološke studije, koje govore o visokoj učestalosti tumora, karcinoma, o visokoj stopi smrtnosti od raka mokraćnog mjehura i raka središnjeg živčanog sustava, o rađanju djece s malformacijama a veliki broj asmatičara – samo nadopunjava tragičnu statistiku.
U Acerru papa Lav nije došao s političkim programom, nego ponajprije kao pastir, svjedok bliskosti, solidarnosti i utjehe. Susret s obiteljima žrtava zagađenja bio je emocionalno najjači trenutak posjeta.
Jedan od najvažnijih medicinskih časopisa na svijetu, Lancet Oncology 2004. godine govori o „trokutu smrti“ i upozorava na više od 5 000 ilegalnih ili nekontroliranih odlagališta u Italiji. Tekst u Lancetu je pokrenuo prvu ozbiljnu, javnu i institucionalnu raspravu o tom pitanju.
Prave sudske istrage počele su 1992. godine – kad je jedan član Camore počeo surađivati s vlastima – i otkrivati novčane tokove iza industrije ilegalnog zbrinjavanja smeća. Šef klana Casalesi otkrio je kako je 20 godina podmićivao političare i dužnosnike kako bi šutjeli o ilegalnom odlaganju toksičnog otpada. Sudski epilozi – govorili su ubojstvima, iznudi i organiziranom kriminalu, dok je ekocid bio u drugom planu. Ali 2025. godine Europski sud za ljudska prava donio je presudu u slučaju Cannavacciuolo i ostali protiv Italije, osudivši Italiju zbog kršenja "prava na život" stanovnika ekološki devastiranog i toksičnog područja. I to je bio presedan, jer sud je po prvi put utvrdio kršenje prava na život na temelju članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima zbog zagađenja okoliša — a ne kao dosad, na temelju članka 8. (pravo na privatni i obiteljski život).
Baš je tu, na žarištu i zgarištu prostora koji je nekada bio pravi raj na zemlji, papa Lav snažno postavio pitanje odnosa prema okolišu, u širem kontekstu odgovornosti pojedinaca, institucija i cijelog društva. Svojim pohodom od 23. svibnja papa Lav je ispunio obećanje Pape Franje – koji je u Acerru trebao doći još 2020. godine.
U Acerru papa Lav nije došao s političkim programom, nego ponajprije kao pastir, svjedok bliskosti, solidarnosti i utjehe. Susret s obiteljima žrtava zagađenja bio je emocionalno najjači trenutak posjeta. Sveti Otac se u katedrali dugo zadržao s roditeljima brojne djece i mladih koji su umrli od bolesti uzrokovanih zagađenjem okoliša. „Došao sam prije svega skupiti suze onih koji su izgubili osobe koje su voljeli zbog zagađenja okoliša. To je krik koji traži obraćenje!”, rekao je papa Lav. Istodobno, zahvalio je svima koji su na zlo odgovorili dobrim, posebno je zahvalio Crkvi koja se usudila biti proročki glas te razotkriti kriminal, i okupiti narod u nadi.
Ako već ne možemo ostaviti bolji svijet našoj djeci – onda tom svijetu moramo barem ostaviti bolju djecu: zauzimanje na polju obrazovanja je u našoj moći i naš je prioritet, poručio je papa Lav.
Papa je ukazao na “kulturu privilegija, prepotencije i neodgovornosti” – koja je ovoj zemlji nanijela previše zla, baš kao i mnogim drugim regijama Italije i svijeta. Govorio je o „autoritetu služenja“ koji se spušta i približava, čineći prvi korak praštajući, nasuprot kulturi privilegija i nekažnjivosti. Osudivši bezobziran konzumerizam, pohlepu i bogaćenja na račun zdravlja i okoliša precizno je opisao tragediju koja je zadesila ovo područje. Papa je također upozorio na komoditet ravnodušnosti i kompromisa, u odgađanju ključnih odluka. “Kultura ilegalnosti nastaje iz fatalizma, tužakanja, prebacivanja krivnje na druge, a to je princip pustošenja savjesti. Zato želim reći svima – prihvatimo vlastite odgovornosti, odaberimo pravednost, služimo životu. Zajedničko dobro dolazi prije poslova pojedinaca, partikularnih interesa – bili oni veliki ili mali”, poručio je papa Lav. Podsjetio je i na riječi pape Franje: ekološka kultura se ne svodi na hitne i djelomične odgovore na probleme okoliša i zagađenja, već mora postati – drugačiji pogled na svijet, politika i obrazovni program, život i duhovnost – koji će se oduprijeti tehnokratskoj paradigmi.
I ako već ne možemo ostaviti bolji svijet našoj djeci – onda tom svijetu moramo barem ostaviti bolju djecu: zauzimanje na polju obrazovanja je u našoj moći i naš je prioritet, poručio je papa Lav.
I na kraju dodajmo da posjet pape Lava Acerri ne završava tamo, u nama dalekoj okolici Napulja, već se odnosi na sva naša domaća smetlišta, ilegalna i nekontrolirana odlagališta otpada, koja ubijaju ljude i prirodu. Samo, nama za sada nedostaju sustavni epidemiološki podaci o bolestima i smrtnosti, kao i svjedočanstva ljudi uključenih u sustav nekontroliranog i ilegalnog odlaganja. Neka ovo zalaganje pape Lava bude i nama poticaj!
Iz rubrike: Dopisništvo Vatikan
Tihi glas mira
Sveti Otac tumači da je mir ukorijenjen u pomirenju koje nam je Bog donio putem svog jedinorođenog Sina, njegovom smrću i uskrsnućem. Mir je trajan put pomirenja s Bogom, s nama, s drugima i sa stvorenim svijetom. (foto: VaticanMedia)

