Sinodalni hod

Pripreme za kolokvij: Vjernici laici u Crkvi i društvu

Danijel Delonga
19.10.2025.

Kao pripremu za teološko-pastoralni seminar Riječke metropolije, koji će biti održan 25. listopada na Trsatu, Zvona donose izvatke iz najvažnijih dokumenata Drugoga vatikanskog koncila koji govore o poslanju laika te opširan program s temama susreta koje će aktualizirati ulogu vjernika laika u Crkvi i društvu.

Pripreme za kolokvij: Vjernici laici u Crkvi i društvu » naslovna


Foto: Drugi vatikanski koncil, 1965. - Sinoda o sinodlanosti, 2024. (Vatican Madia)

U Jubilejskoj 2025. godini koja je obilježena s nekoliko za Crkvu i Hrvatsku važnih jubileja, Riječka je nadbiskupija u godini u kojoj proslavlja 100 godina otkako je Rijeka postala biskupijskim središtem, željela znanstvenim skupom prisjetiti se i 60. obljetnice od završetka Drugog vatikanskog sabora, 8. prosinca 1965. godine.

Kao pripremu za kolokvij, teološko-pastoralni seminar Riječke metropolije Vjernici laici u Crkvi i društvu - od Drugoga vatikanskog koncila do Sinode o sinodalnosti, koji će biti održan 25. listopada na Trsatu, Zvona u broju za listopad donose izvatke iz najvažnijih dokumenata Drugoga vatikanskog koncila te opširan program s temama susreta.

Iz dokumenata Drugog vatikanskog sabora

Dva, od ukupno četiri temeljna dokumenta Sabora, govore o ulozi vjernika laika u Crkvi i društvu. Dogmatska konstitucija Lumen gentium (Svjetlo naroda) i pastoralna konstitucija Gaudium et spes (Radost i nada).  Drugi vatikanski sabor počeo je s radom 11. listopada 1962. godine, a otvorio ga je papa Ivan XXIII. Trajao je do 8. prosinca 1965., kada ga je zatvorio papa Pavao VI. Na četirima zasjedanjima koncilski oci objavili su 16 dokumenata, među kojima se ističu četiri konstitucije: Dei Verbum (o Božanskoj objavi), Lumen gentium (o Crkvi), Sacrosanctum Concilium (o liturgiji) i Gaudium et spes (o ulozi Crkve u suvremenom svijetu).

Možemo slobodno reći da je Drugi vatikanski sabor bio prekretnica u definiranju mjesta i uloge Crkve u suvremenom svijetu kao i odnosa unutar Crkve. Sabor je, kao nikada prije u povijesti Crkve, u dokumentima progovorio o ulozi vjernika laika u poslanju Crkve. Dva temeljna dokumenta Sabora govore o ulozi vjernika laika u Crkvi i društvu. Lumen gentium naglašava teološki identitet laika i upućuje poziv na svetost svakom vjerniku. Gaudium et spes  govori o mjestu i djelovanju laika u Crkvi u svijetu. Sabor je donio i Dekret o apostolatu laika – Apostolicam Actuositatem koji detaljnije opisuje na koji način vjernici laici ostvaruju poslanje Crkve u svijetu. Ovdje donosimo poticajne poruke vjernicima laicima iz dvije temeljne konstitucije.

Lumen gentium (LG) – o Crkvi

LG 31 Pod imenom „laik“ ovdje se razumiju svi vjernici osim članova svetoga reda i redovničkog staleža odobrenog od Crkve, to jest vjernici koji, pošto su krštenjem združeni u jedno tijelo s Kristom, učinjeni Božjim narodom i na svoj način postali dionici Kristove svećeničke, proročke i kraljevske službe, vrše, koliko na njih spada, u Crkvi i u svijetu misiju čitavoga kršćanskog naroda. Laicima je svjetovna narav svojstvena i vlastita.

LG 31 (nastavak) Zadaća je laika, po njihovu pozivu da traže kraljevstvo Božje baveći se vremenitim stvarima i, uređujući ih po Bogu, žive u svijetu, to jest u svim i pojedinim dužnostima i poslovima svijeta i u redovitim prilikama obiteljskog i društvenog života, kojima je kao protkan njihov život. Tu su oni od Boga pozvani da pridonesu; iznutra poput kvasca, posvećenju svijeta vršeći vlastitu dužnost, vođeni evanđeoskim duhom, i tako drugima otkriju Krista u prvom redu svijetleći svjedočanstvom svoga života, vjerom, nadom i ljubavlju.

LG 33 Apostolat je laika sudjelovanje u samom spasiteljskom poslanju Crkve, a za taj su apostolat svi određeni od samoga Gospodina po krštenju i potvrdi.

LG 40 Gospodin Isus, božanski Učitelj i uzor svake savršenosti, svima je i pojedinim svojim učenicima kojega god položaja, propovijedao svetost života, kojoj je On sam i početnik i usavršitelj: „Budite dakle savršeni kako je savršen vaš nebeski Otac.” (Mt 5,48).

LG 40 (nastavak) Svima je dakle jasno da su svi vjernici, bilo kojeg staleža i stupnja, pozvani na potpuni kršćanski život i na savršenu ljubav. Po toj se svetosti i u zemaljskom društvu promiče humaniji način života.

Gaudium et Spes (GS) – o ulozi Crkve u suvremenom svijetu

GS 43 Koncil potiče kršćane, koji su građani jednoga i drugoga grada, svjetovnog i duhovnog, da nastoje svojim zemaljskim dužnostima vjerno udovoljavati, i to vođeni evanđeoskim duhom. Ostavljaju istinu oni koji zato što znaju da ovdje nemamo stalna prebivališta, nego da tražimo buduće, misle da zbog toga mogu zanemariti svoje zemaljske dužnosti, zaboravljajući da ih sama vjera još više obavezuje na njih, svakoga prema njegovu pozivu. Jednako se varaju oni koji, obratno, misle da se mogu tako predati zemaljskim poslovima kao da su ovi posve tuđi vjerskom životu, koji bi se po njihovu mišljenju sastojao samo u vršenju nekih čina kulta i nekih moralnih dužnosti. Taj nesklad kod mnogih između vjere koju ispovijedaju i svakidašnjeg života treba ubrojiti među najteže zablude našega vremena.

GS 43 (nastavak) Laici, koji aktivno sudjeluju u čitavom životu Crkve, ne samo da su dužni da prožimlju svijet kršćanskim duhom nego su također dužni da u svemu, i to usred ljudskog društva, budu Kristovi svjedoci. Biskupi pak, kojima je povjerena dužnost da upravljaju Crkvom Božjom, neka sa svojim svećenicima Kristovu poruku tako propovijedaju kako bi zemaljske djelatnosti vjernika bile prožete svjetlom evanđelja.

GS 62 Poželjno je da veći broj laika stekne dovoljnu naobrazbu u svetim znanostima te da se mnogi od njih profesionalno dadu na taj studij i da ga produbljuju. No da bi oni mogli vršiti taj svoj zadatak, treba vjernicima, i klericima i laicima, priznati potrebnu slobodu istraživanja, mišljenja kao i poniznog i odvažnog izražavanja svoga mnijenja tamo gdje su kompetentni.

GS 75 Građani treba da goje velikodušnu i vjernu ljubav prema domovini, ali bez duhovne skučenosti, to jest tako da istodobno imaju pred očima dobro čitave ljudske obitelji, koja je združena raznim vezama između rasa, naroda i država.

Teološko-pastoralni seminar Riječke metropolije - Vjernici laici u Crkvi i društvu

Kolokvij Vjernici laici u Crkvi i društvu - od Drugoga vatikanskog koncila do Sinode o sinodalnosti, bit će održan 25. listopada, a osim podsjetnika na dokumente Koncila ponudit će i opširan program s temama koje će aktualizirati ulogu vjernika laika.

Plenarno predavanje, Vjernici laici u svjetlu Drugog vatikanskog koncila i sinodalnoga hoda Crkve održat će profesor Branko Murić. Nakon njega uslijedit će dvije panel rasprave.

Prvi panel - (Poslije)koncilski zaokret Crkve prema vjernicima laicima: od pasivnih primatelja pastoralne skrbi do učenika misionara ponudit će razmišljanja o recepciji Drugog vatikanskog koncila, ulozi laika u misijskom poslanju Crkve, uloži žena, odnosima moći i poslušnosti, odnosu vjere i nacionalnog.

Drugi panel - Vjernici laici u društvu: evangelizacija svijeta nudi razmišljanja o dijalogu Crkve i društva, prepoznatljivosti i djelovanju vjernika laika u sekularnom društvu ili protiv društva.

Ciljevi seminara

Organizatori su naveli i ciljeve ovog teološko-pastoralnog seminara

  • Razmotriti i vrednovati mjesto i ulogu vjernika laika u svjetlu naučavanja Drugog vatikanskog koncila i poslijekoncilskog učiteljstva
  • Pridonijeti većoj svijesti crkvenosti kod svih krštenih kao i odgovornosti svih krštenih za dosljedan život po evanđelju, za evangelizaciju i crkveno zajedništvo
  • Osvijestiti da prema dogmatskoj konstituciji Lumen gentium poslanje laika u svijetu (apostolat-evangelizacija) nije mandat koji se prima od hijerarhije nego obveza po krštenju
  • Upoznati različite profile vjernika laika i laičkog angažmana u Crkvi i društvu, osobito u Hrvatskoj
  • Senzibilizirati vjernike laike, svećenike i crkvenu hijerarhiju u Hrvatskoj za veće međusobno povjerenje, dijalog i suradnju, u koncilskom i sinodalnom duhu zajedništva i suodgovornosti
  • Pridonijeti većoj prepoznatljivosti, priznanju i zalaganju vjernika laika u Crkvi u Hrvatskoj i hrvatskom društvu
  • Odaslati pozitivnu poruku o vjernicima laicima Crkvi u Hrvatskoj i hrvatskom društvu
  • Pokrenuti dijalog i suradnju među vjernicima laicima te potaknuti ih na koordinirano djelovanje u vidu organizacije redovitih skupova ili prigodnih tematskih i drugih susreta.

Neki crkveni dokumenti koji govore o ulozi vjernika laika u Crkvi i svijetu

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 72008.; Lumen gentium - Dogmatska konstitucija o Crkvi (21. XI. 1964.); Gaudium et spes - Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (7. XII. 1965.); Apostolicam actuositatem - Dekret o apostolatu laika (18. XI. 1965.)

IVAN PAVAO II., Christifideles laici – Vjernici laici. Apostolska posinodalna pobudnica o pozivu i poslanju vjernika laika u Crkvi i svijetu (30. XII. 1988.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1990. (Dokumenti 93)

PAPA FRANJO, Evangelii gaudium – Radost Evanđelja. Apostolska pobudnica o naviještanju evanđelja u današnjem svijetu (24. XI. 2013.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2013. (Dokumenti 163)

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Za život svijeta - Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, Glas Koncila, Zagreb, 2012.

KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Doktrinalna nota o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu, Zagreb, Udruga Obiteljski centar, 2007.




Iz rubrike: Sinodalni hod

Pripreme za kolokvij: Vjernici laici u Crkvi i društvu » naslovna

Crkvi je mjesto na strani obespravljenog naroda

05.09.2025.

U Domu pastoralnih susreta u Lovranu 14. srpnja započeli su 4. Mediteranski teološki susreti o temi „Od dogme do dijaloga: teologija pred suvremenim izazovima”. Zvona vam donose izbor najvažnijih poruka s tog susreta.