Shizme 21. stoljeća

Apel pape Lava: Obratite se

Ređenje je najavljeno prije nekoliko mjeseci. U međuvremenu su održani susreti vodstva Bratstva s Dikasterijem za nauk vjere, ali bez pravih pomaka. Kardinal Fernández sastao se s poglavarom Bratstva don Davidom Pagliaranijem 12. veljače obećavši dijalog ako odustanu od ređenja, a u svibnju je Fernandez javno upozorio da bi ređenja bila „shizmatski čin“. Sam papa Lav XIV. je 29. lipnja uputio konačni apel Svećeničkom bratstvu sv. Pia X., pozivajući ih da ne nastavljaju s posvećenjem novih biskupa bez apostolskog mandata. Pismo je naslovljeno na poglavara bratstva, don Davida Pagliarania: „S očinskim srcem, i svjestan odgovornosti koja mi je povjerena od Gospodina kao nasljedniku apostola Petra, obraćam se Vama, i putem vas, biskupima, svećenicima, bogoslovima i vjernicima povezanima s Bratstvom sv. Pia X.“ Papa Lav u pismu podsjeća da Crkva priznaje njihovu posvećenost liturgijskom životu, svećeničkoj formaciji, apostolskom žaru, te u duhu velikodušnog stava svojih prethodnika Papa poziva Bratstvo na obraćenje: „molim vas svim srcem, obratite se, pažljivo razmotrite duhovno dobro vjernika, jer shizmatičan čin kojeg namjeravate učiniti lišit će ih valjanih sakramenata, koje ljube i traže zbog vlastitog posvećenja“, ističe Papa. Crkva je otvorena za dijalog – poručio je Sveti Otac nedvosmisleno upozoravajući:  „ja molim za vas, jer kidanje Kristove tunike je grijeh izuzetne težine“.

Pomno pripremljeno slavlje 

Misa ređenja počela je u 9 sati, trajala je više od 5 sati, a slavila se u prigodno podignutom velikom šatoru, pokraj glavnog sjemeništa Bratstva sv. Pia X. Misu su predslavila dva biskupa – zaređena još 1988. godine: njihovo ređenje (1988. ih je bilo ukupno 4) tada je značilo ekskomunikaciju, jer od Ivana Pavla II. nisu dobili apostolski mandat. Benedikt XVI. tijekom svog pontifikata skinuo je kaznu ekskomunikacije: međutim kanonski statut bratstva u međuvremenu nije definiran.  Sada, 38 godina kasnije, novo ređenje ponavlja staru priču.

Prije same mise poglavar Bratstva don Pagliarani pročitao je govor, umjesto čitanja apostolskog mandata za biskupe. U govoru je Pagliarani poručio da Crkvene vlasti „od 2. Vatikanskog sabora do danas pokazuju stav protivan vjeri, i djeluju protiv svete tradicije“. Naglasio je da je čin posvećenja četiri nova biskupa „dužnost, pred Crkvom i pred dušama“. Na kraju ističe – da svaka eventualna kazna ili zapreka usmjerena protiv čina ređenja novih biskupa – nema nikakvu vrijednost. Novi biskupi su Švicarac Pascal Schreiber, Amerikanac Michael Goldade te Francuzi Michel Poinsinet de Sivry i Marc Hanappier. Najmlađi ima 36 godina.

I dok su iz Vatikana stizali dramatični apeli i molbe za obraćenjem i očuvanjem zajedništva, u Ecônu je proteklih dana sve bilo prožeto veličanstvenim ozračjem dugog iščekivanja biskupskog ređenja. Okupilo se oko 17 000 vjernika iz 70 zemalja svijeta, a s ređenja i prigodnog programa prisutni su mogli ponijeti niz suvenira ukrašenih biskupskim grbovima novih biskupa Bratstva, uključujući i set skupocjenih vina. Upravo ti suveniri otkrivaju svojevrsnu dvostruku igru.

Naime, u javnim nastupima predstavnici Bratstva govorili su o želji za razgovorom sa Papom, što podrazumijeva i mogućnost dogovora, odgode ili promjene plana. Istodobno, pomno su planirali do posljednjeg detalja razrađenu svetkovinu.

Pagliarani je i svoju homiliju počeo riječima „konačno je došao ovaj dan“, te spomenuo kako se novi biskupi rede upravo zbog ljubavi prema Crkvi i prema Papi, kojeg „ne žele više vidjeti okruženog lažnim pastirima, lažnih religija“. Pagliarani se tako dotaknuo razloga odbijanja nauka 2. Vatikanskog sabora, a to je  pitanje slobode vjeroispovijesti. Svojevrsna potka sukoba je i odnos kršćana i Židova.

Nakon samog obreda ređenja stupila je na snagu ekskomunikacija latae sententiae, koja proizlazi iz samog čina. Formalno očitovanje Svete Stolice očekuje se idućih dana.

Parolin: velika bol zbog ranjenog jedinstva Crkve

Nekoliko sati nakon događaja, državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin komentirao je novonastalu situaciju izražavajući prije svega veliku bol, jer „ovaj čin duboko ranjava jedinstvo Crkve“. Istaknuo je da je u katoličkoj Crkvi neprihvatljivo provoditi biskupska ređenja bez papinskog mandata. No izrazio je nadu da će se dijalog s Bratstvom ponovo pokrenuti: podsjećajući da je prihvaćanje 2. Vatikanskog sabora od temeljne važnosti, jer povijest Crkve ne završava s Tridentskim saborom. 2. Vatikanski sabor je miljokaz, prekretnica u povijesti Crkve, i treba ga prihvatiti i primijeniti na ispravan način, poručio je Parolin u srijedu poslijepodne, u razgovoru s novinarima akreditiranima pri Tiskovnom uredu Svete Stolice.

Brojni su mediji uočili proturječnosti samog događaja u Ecônu. Tradicionalna misa, koja se navodi kao razlog postojanja Bratstva i srce njihove misije, tijekom ređenja prigodno je izmijenjena, zbog nepostojanja kanonskog mandata. I uporno prebacivanje krivice na Vatikan te isticanje nemogućnosti razgovora s Papom – dok se istodobno priprema niz suvenira s biskupskim grbovima, prepoznati su kao znak netransparentnosti.

Neprihvaćanje 2. Vatikanskog sabora – nije tek negativan stav protiv pojedinih dokumenata Crkve, već sustavno odbijanje bilo kakve promjene, s izgovorom vjernosti tradiciji. No u trenu kad tradicija postane argument za napad na Crkvu, na Crkveno učiteljstvo, i na Papu – više ne možemo govoriti o vjernosti tradiciji, već o „tradicionalizmu“, koji postaje ideološki motor sukoba. Imamo dakle, još jedan u nizu „izama“.

Ovaj tradicionalizam se ne zaustavlja na stavu članova Bratstva, već traži svoje simpatizere u drugim katolicima, generirajući u njima negativan stav prema Papi, i hraneći podjele u Crkvi, s izlikom vjernosti tradiciji. Dok papa Lav svojim geslom (In illo uno unum) ističe važnost jedinstva, stječe se dojam da se ovdje netko požurio potpiriti podjele. Talijanski su mediji istaknuli da su na misi u Ecônu među ostalima bili i predstavnici talijanske ekstremne desnice. Vrijeme će pokazati radi li se o osobnoj pobožnosti, ili o organiziranom političkom projektu.

Odgovor Svete Stolice

Dan nakon neovlaštenog biskupskog ređenja, 2. srpnja, Dikasterij za nauk vjere objavio je službenu notu u kojoj ističe kako je biskup Alfonso de Galareta biskupskim ređenjem 4 prezbitera samim činom sukladno kanonu 1387 i 1364 (CIC 2021.) povukao na sebe i 4 prezbitera posljedicu ekskomunikacije. Isto vrijedi i za biskupa Bernarda Fellaya, koji je bio suposvetitelj. U istoj noti, Prefekt dikasterija upozorava klerike i laike da ne prianjaju uz shizmu Bratstva sv. Pia X., jer to sa sobom povlači ekskomunikaciju latae sententiae.

Pojašnjenje Dikasterija za nauk vjere      

U posebnoj noti Dikasterij pojašnjava da su se od vremena sv. Pavla VI. mnogi pokušaji uspostavljanja punog zajedništva sa sljedbenicima biskupa Lefebvra pokazali uzaludnima, a ovo posljednje ređenje bez papinskog mandata dodatno je pogoršalo situaciju, otvoreno kršeći kanonsko pravo. Posljedica ovog shizmatskog čina – je status svećenika koji pripadaju Bratstvu: oni se od sada smatraju shizmaticima i ekskomuniciranima.

Stoga, zaključno Dikasterij za nauk vjere upozorava Božji narod da službenici Bratstva sv. Pia X. neovlašteno dijele sakramente, te sakrament pokore i sakrament ženidbe od njih podijeljen nije valjan.