Sunce i sunčanje

Ljeto je pred vratima. Time dolaze i velike vrućine na koje smo zadnjih godina navikli. Još prije tridesetak godina kod nas temperatura zraka preko 30 °C nije bila česta, a danas je ljeti uobičajena. To je vjerojatno jedan od učinaka tzv. globalnog zatopljenja. Sunčani ljetni dani svakako imaju pozitivno djelovanje na naš organizam. Sunčeve zrake bude pozitivne osjećaje, podižu raspoloženje i imaju pozitivan utjecaj na tjelesno funkcioniranje. Sunce potiče proizvodnju vitamina D, blagotvorno djeluje na upalna zbivanja na koži i ubrzava metabolizam. To u kombinaciji s pojačanim znojenjem dovodi do mršavljenja. I zato ljeti obično gubimo na kilaži, što također ima pozitivan efekt na naše zdravlje. No osim pozitivnih djelovanja na organizam snažno sunce i visoke vanjske temperature mogu imati i negativno djelovanje – posebno ako smo im neoprezno i predugo izloženi.

Unatoč tome velik broj ljudi još uvijek ne pridaje dovoljno pažnje zaštiti od štetna dijela Sunčeva zračenja. Zaboravljaju da neoprezno izlaganje suncu može biti potencijalno vrlo opasno i može dovesti do značajnih promjena posebno na koži. Zato je potrebna upotreba adekvatne zaštite za kožu (kreme za sunčanje), za oči (naočale za sunce) i za ostale dijelove tijela izložene zračenju Sunčevih zraka (adekvatna odjeća i obuća). Pocrvenjeti se može i daleko od plaže i mora. Koži je potrebna kvalitetna zaštita cijelo vrijeme kako bi se održala njezina elastičnost i hidratacija. 

Uživati u suncu

Kako bismo bez posljedica uživali u blagodatima sunca, dobro je pridržavati se određenih mjera. Prva je i osnovna mjera izbjegavati izravno izlaganje suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, kada je zračenje opasnijeg UV-B zračenja najintenzivnije.

Zaštitne kreme za sunčanje trebaju se nanijeti oko 30 minuta prije izlaska na sunce jer će samo na taj način doći do izražaja njihov potpun učinak. Kreme za sunčanje treba nakon plivanja ponovo nanijeti. Naime ako u vodi boravite duže od 10-ak minuta, neće se ni vodootporne kreme zadržati na koži. Za dobru zaštitu potrebno je nanositi sredstvo za sunčanje svaka dva sata izlaganja suncu jer se djelovanje s vremenom postupno gubi. Ne zaboravite namazati uši, nos i ramena. Ne štedite na kremama za sunčanje jer je u ovom slučaju više i bolje. Potrebno je koristiti zaštitne kreme koje blokiraju i UV-A i UV-B zrake. Za početak ljeta izaberite sredstva s visokim zaštitnim faktorom između 30 i 50.

Oprez i u hladu

Oblačno vrijeme ne znači da zaštita kože nije potrebna jer UV-A zrake lako prolaze kroz oblake. Pri kupnji sredstva za sunčanje pripazite da je proizvod dermatološki ispitan. U kombinaciji sa Sunčevom svjetlošću, određeni sastojci poput konzervansa ili mirisa mogu izazvati netoleranciju i reakcije. Tanka dječja koža jako upija zaštitne kreme, pa ih posebno kod djece mlađe od pola godine treba koristiti oprezno. Zato je bolje malu djecu uopće ne izlagati izravnu suncu. Važno je znati da je već desetominutno izlaganje suncu tri puta tjedno potpuno dovoljno za stvaranje vitamina D.

Potrebno je piti puno tekućine, najbolje vode ili prirodnih sokova, i jesti hranu s puno voća i povrća. Pri boravku na otvorenom imajte kvalitetne sunčane naočale koje štite od UV-zračenja i šešir sa širim obodom. Uz šeširić maloj djeci obucite i tanke pamučne majice. Prirodni hlad je najbolji, ali ako ga nema, dobra su opcija suncobrani. Međutim nemojte se prevariti jer sunčeve zrake mogu proći i kroz krošnje drveća, a i kroz čvrstu tkaninu suncobrana. Također treba znati da sunčeve zrake ne padaju samo na vodenu površinu već se od nje i reflektiraju. Zbog toga se adekvatno zaštitite i onda kada plivate ili ste u barci.