Upala pluća

Za hladno godišnje doba karakteristične su upale dišnog sustava. Među njima je najteža upala pluća ili pneumonija. Upala pluća infekcija je donjih dišnih puteva, koja može biti uzrokovana različitim uzročnicima – najčešće bakterijama i virusima. Vrlo često se javlja kao komplikacija gripe ili infekcije virusom covid-19. Usprkos današnjem napretku medicine i novim mogućnostima liječenja upala pluća i dalje predstavlja velik zdravstveni problem. Može biti vrlo opasna bolest – posebno za starije osobe i za osobe koje boluju od kroničnih bolesti.

Starije osobe češće obolijevaju

Iako se može javiti u bilo koje godišnje doba, ipak je učestalost upale pluća najveća tijekom prva tri mjeseca u godini. Javlja se u svim dobnim skupinama, ali je najčešća u starijih i teže pokretnih osoba. Upale pluća možemo po tijeku bolesti i različitostima u liječenju podijeliti na „tipične” i na „atipične”. Tipične najčešće izazivaju bakterije, a atipične, osim bakterija, vrlo često i virusi. Bolest je najčešće akutnog tijeka i ponekad se kod težih oblika razvija u samo nekoliko sati.

Tipične upale pluća najčešće počinju naglo sa znatno povišenom tjelesnom temperaturom uz zimice i tresavice, glavobolje, općom slabošću, malaksalošću i gubitkom apetita. Postupno se razvijaju simptomi unutar dišnog sustava – prvo suhi podražajni kašalj, promuklost i bolovi u prsima. Kašalj je često iscrpljujuć, praćen bolovima u mišićima prsnog koša. U kasnijem tijeku bolesti suhi kašalj postaje sve više produktivan i javlja se iskašljavanje žućkastog, često i gnojnog, a u težim slučajevima i sukrvavog sadržaja. Ako se bol u prsnom košu pojačava pri kašljanju i dubokom disanju – to može ukazivati na širenje upalnog procesa na plućnu ovojnicu (pleuru). Kod starijih osoba u težim se slučajevima često javlja konfuzija (delirij).

Antibiotike uzeti u punoj dozi

 Za razliku od tipičnih pneumonija, one atipične u pravilu imaju polagan, manje buran nastup. Temperatura raste postupno. Naraste i do vrlo visokih vrijednosti, ali je rijetko praćena zimicama i tresavicama. Česti su opći simptomi kao glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev. Kašalj se obično zapaža tek nakon 3 do 4 dana, a u pravilu je suh i podražajan, bez mogućnosti iskašljavanja. Zbog nekarakterističnih simptoma dijagnoza se postavlja kasnije nego u „tipičnim” upalama pluća, često tek nakon rendgenskog slikanja pluća.

Ozbiljnost bolesti uvelike ovisi o cjelokupnom zdravstvenom stanju osobe kao i o vrsti upale pluća. Teža upala pluća može biti opasna. Liječenje ovisi prvenstveno o mogućem uzročniku bolesti te o ozbiljnosti simptoma. Bakterijska pneumonija liječi se antibioticima. Iako ćete relativno brzo nakon početka terapije osjetiti značajno poboljšanje, svakako u cijelosti uzmite propisane antibiotike. Prerano prekidanje terapije može dovesti do povratka bolesti. Produktivan kašalj ne smije se ublažavati, već se liječi lijekovima za poticanje i ubrzanje uklanjanja bronhijalne sluzi iz dišnih puteva – ekspektoransima. Uvijek je važno mirovanje i nadoknada tekućine. Liječnik može prepisati i neke od lijekova koji se izdaju bez recepta, a koji služe ublažavanju simptoma poput visoke temperature i bolova u mišićima (antipiretike/analgetike) i vitamine.