Koliko ima katolika?

Zbrka oko broja i udjela stanovnika s obzirom na vjeru, koja je nastala jer su na ponuđenom obrascu popisa stanovništva 2021. godine dva pitanja tražila izjašnjavanje o vjerskoj pripadnosti, izazvala je brojne komentare u javnosti. Od onih koji likuju nad velikim padom broja katolika, do onih koji pokušavaju objasniti kako je taj broj ipak veći.

Rasprava o tome koliko će na kraju biti katolika u Hrvatskoj zapravo i nije toliko važna. Postotak osoba koje se na popisu stanovništva u Hrvatskoj izjašnjavaju kao katolici još je uvijek vrlo visok. Daleko iznad tri četvrtine ukupnog broja stanovnika, što je vrlo veliki udio ako ga usporedimo s drugim zemljama Europe. Blagi pad udjela katolika bio je očekivan i on će i ostati u tim okvirima. Ono što bi trebalo zabrinuti Katoličku Crkvu u Hrvatskoj jesu iskustva koja pokazuju da je taj postotak u praksi znatno manji.

Ipak, podsjetimo i zašto su do sada objavljeni podatci o broju katolika nevjerodostojni. Na obrascu popisa stanovništva 2021. pod rednim brojem 19 stajalo je pitanje o vjeri, a pod rednim brojem 20 o pripadnosti vjerskoj zajednici. Već sada je jasno da će broj osoba koje su se izjasnile kao vjernici katolici i broj osoba koje pripadaju vjerskoj zajednici Katolička Crkva biti značajno različit.

U rujnu objavljeni podatci odnose se na broj i postotak stanovnika koji su na pitanje o vjeri, pod brojem 19, odgovorili da su katolici. DZS međutim još nije obradio i objavio podatke prikupljene u pitanju broj 20, o pripadnosti vjerskoj zajednici iako i sami priznaju da su već vidljiva nelogična odstupanja kada se ti podatci usporede. Tako se dogodilo da je jedan dio stanovnika, njih 186 960, koji su na 19. pitanje odgovorili samo s – vjernik ili kršćanin, statistički pribrojen u rubriku „ostali kršćani“ iako je njih 87,26 % u sljedećem pitanju navelo da pripadaju Katoličkoj Crkvi.

Za očekivati je da će podatci o „pripadnosti vjerskoj zajednici“ pokazati da je udio katolika u broju stanovnika Hrvatske ipak veći od 78,97 %.

Pitanje koje moramo postaviti onima koji su sastavljali obrazac za prikupljanje podataka je zašto su se stanovnici dva puta morali izjašnjavati o vjerskoj pripadnosti, što je očito zakompliciralo dobivanje konačnog i vjerodostojnog podatka.

Drugo je pitanje, u ovom trenutku još važnije, zašto je DZS izišao u javnost s prikupljenim podatcima samo za pitanje broj 19, izjašnjavanje o vjeri, prije nego li su obrađeni podatci i za pitanje broj 20, o pripadnosti vjerskoj zajednici? Ta su dva pitanja usko povezana pa bi logično bilo rezultate njihove obrade objaviti u isto vrijeme.

Ipak, ostavimo li po strani očito zanimljivu i zavodljivu, ali manje bitnu polemiku oko pada broja katolika, otkrit ćemo da je pravi razlog za zabrinutost pad ukupnog broja stanovnika. Ovo je najniža brojka još od 1948. godine kada je u Hrvatskoj živjelo 3 779 858 stanovnika.