Autor
Bruna Velčić
Ljubite jedni druge
Šesta vazmena nedjelja: Iv 15,9-17
U oproštajnim govorima koje upućuje svojim učenicima u Ivanovom evanđelju Isus više puta ponavlja zapovijed da “ljube jedni druge”.
Crkvu čine žene i muškarci, Božji narod
Ideja o marijansko-petrovskom načelu, po mom mišljenju, pripada onim stvarima koje nisu korisne za današnju Crkvu, a još manje za onu sutrašnju.
Tomaš Halik: Biti „činitelji nemogućeg“ (4. dio)
Donosimo posljednje od četiri promišljanja o Uskrsu češkog svećenika i teologa Tomaša Halika, iz knjige “Noć ispovjednika: kršćanska vjera u doba neizvjesnosti”.
Tekst je preuzet s https://www.abc.net.au/ Prevela: Bruna Velčić.
Tomaš Halik: Razumjeti i živjeti život u svjetlu Uskrsa (3. dio)
Donosimo treće od četiri promišljanja o Uskrsu češkog svećenika i teologa Tomaša Halika, iz knjige “Noć ispovjednika: kršćanska vjera u doba neizvjesnosti”.
Tekst je preuzet s https://www.abc.net.au/ Prevela: Bruna Velčić.
Laici su „div koji spava“
U 8. poglavlju sažetog izvješća zasjedanja Sinode o sinodalnosti, pod naslovom „Crkva je poslanje“ progovara se i o poslanju vjernika laika. Od samih početaka sinodalni proces nastoji probuditi „diva koji spava“, odnosno osnažiti katolički laikat te ojačati svijest Božjega naroda o tome kako su svi članovi Crkve pozvani biti subjektima njezina poslanja.
Tomaš Halik: Živjeti „uskršnji paradoks“ (2. dio)
Drugo od četiri promišljanja o Uskrsu češkog svećenika i teologa Tomaša Halika, tematizira 'paradoks pobjede kroz apsurdni poraz', iz knjige “Noć ispovjednika: kršćanska vjera u doba neizvjesnosti”.
Tekst je preuzet s https://www.abc.net.au/ Prevela: Bruna Velčić.
Tomaš Halik: Nada protiv svake nade - živjeti paradoks Uskrsa u post-optimističkom svijetu (1. dio)
U vazmenom vremenu donosimo – u četiri dijela – promišljanja o Uskrsu češkog svećenika i teologa Tomaša Halika, iz knjige “Noć ispovjednika: kršćanska vjera u doba neizvjesnosti”.
Tekst je preuzet sa stranice https://www.abc.net.au Prevela: Bruna Velčić.
Gdje danas možemo taknuti Isusove rane?
Zašto Toma ne vjeruje dok ne vidi trag čavala, i ne stavi svoj prst u Isusov bok? Zašto mu nije dovoljno svjedočanstvo drugih koji mu govore: “Vidjeli smo Gospodina!”
Tko je taj Sluga Gospodnji?
Liturgijska čitanja Velikog tjedna, izuzev Velikog četvrtka, donose nam kao prvo čitanje tekstove iz Knjige proroka Izaije. Nije riječ o nasumice izabranim tekstovima, već o takozvane Četiri pjesme o Sluzi Gospodnjem. One govore o Sluzi po kojemu će Bog ostvariti svoj plan spasenja.
Blažena noć
Židovski targumi, odnosno prijevodi Staroga zavjeta na aramejskom jeziku, donose predaju o četiri noći od posebna značaja u povijesti spasenja. Svaka od njih značajna je za razumijevanje vazmene noći.
Vol poznaje svog vlasnika, i magarac jasle gospodareve
Apokrifna evanđelja knjige su biblijskog sadržaja isključene iz kanona Novog zavjeta jer ih se ne smatra nadahnutima od Boga. Unatoč tome pojedini elementi iz apokrifnih spisa imali su utjecaja na kršćansku pobožnost.
Rute migracija moraju postati rute mira
Naša je zadaća teologija mira i pravde. Siromasi, posljednji, migranti, odbačeni, naše su tijelo, oni su mi! Zbog toga ih prepoznajem kao tijelo i povijest Krista među nama, jer ljubeći ih kao sebe, ljubav koja je od Boga čini da vidim Boga u njima i njih u Bogu.
Teologija s Mediterana
Mediteranski teološki susreti Riječke nadbiskupije postali su dio Mediteranske teološke mreže. Mreža teologa i institucija s pet obala Sredozemnog mora želi promovirali teologiju s Mediterana. Plod njihova susreta je „Manifest za teologiju s Mediterana“. To je teologija koja može doprinijeti stvaranju puteva bratstva, uzajamnosti i mira unutar vjerničkih zajednica i u dijalogu s onima koji se posvećuju izgradnji bratskog svijeta.
Djela apostolska 15 i sinodalna Crkva
Valja uočiti temeljni stav otvorenosti prve Crkve koja, vođena i poučena Duhom Svetim, nije zatvorila vrata poganima, već im je ta vrata širom otvorila. Bio je to događaj od epohalne važnosti koji je odredio čitavu povijest kršćanstva.
Što je Sinodalna Crkva?
Radni dokument za 16. opću redovnu skupštinu Sinode biskupa donosi sažeti prikaz karakteristika sinodalne Crkve te sintezu ključnih pitanja vezanih uz zajedništvo, poslanje i sudjelovanje.
Teologija ima jedan od ključeva naše sretne budućnosti
Povodom održavanja drugih Mediteranskih teoloških susreta u organizaciji Riječke nadbiskupije u Lovranu od 16. do 22. srpnja razgovaramo s Ivanom Šarčevićem, bosanskim franjevcem i profesorom na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu koji pojašnjava ima li teologija budućnost te zašto je potrebna čovječanstvu.
Papa Franjo nas sve gura da međusobno razgovaramo
Jadranka Rebeka Anić je redovnica, Školska sestra franjevka Provincije Presvetog Srca Isusova u Splitu. Doktorica je katoličke teologije i znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Split. Sa s. Rebekom razgovarali smo o (ne) ravnopravnosti žena u Crkvi, Mariji Magdaleni, rodnim predrasudama, feminizmu i homoseksualnosti.
Iskustvo Duhova i Kula babilonska
I danas postoji napast da umjesto Crkve gradimo Babilonsku kulu – zatvarajući se u krug istomišljenika i utvrdu protiv svijeta, dok Krist traži da budemo spasenje do nakraj svijeta.
Učiniti prostor za različitosti
"Sinodalnost je življenje istinskog zajedništva koje se ne ostvaruje kroz uniformnost, nego kroz prihvaćanje i vrednovanje različitosti, jer različiti smo udovi jednoga tijela", piše Bruna Velčić koja je kao delegat Riječke nadbiskupije pratila sinodalno zasjedanje u Pragu.
Papa Franjo ne unosi novine u nauk Crkve nego mijenja dinamiku
Jadranka Brnčić, profesorica i biblijska hermeneutičarka, povodom desetgodišnjice pontifikata pape Franje, analizira njegove poruke i način suočavanja s problemima Crkve i svijeta.
Biblija i znanost
Biblija je svakako knjiga koja polazi od premise da postoji Bog i, za one koji ne vjeruju u Božje postojanje, on je svojevrsni „lik iz bajke“. Međutim, Biblija ne govori o nekom imaginarnom svijetu i nekim posve izmišljenim osobama i događajima, već govori o povijesti koja nam je dobrim dijelom poznata, a donekle i provjerljiva.
