Sinodalni hod
Mediteranska teološka mreža (RTMed) u Palermu
Od 2022. godine u RTMEd uključeni su i „Mediteranski teološki susreti“ (MTS), ljetni program za studente teologije u organizaciji Riječke nadbiskupije, koji su prepoznati kao vrijedan projekt u službi bratstva i mira s fokusom na ekumenskom i međureligijskom dijalogu mladih teologa.
Već nekoliko godina Katolički institut za Mediteran iz Marseillea i njegov ravnatelj p. Patrice Chocholski, potaknuti govorom pape Franje u Napulju 2019., grade Mediteransku teološku mrežu (RTMed). Nakon susreta biskupa s Mediterana u Bariju 2020. i u Firenci 2022. godine, u Marseilleu su se 2023. godine okupili biskupi, rektori marijanskih svetišta, mladi i teolozi s pet obala Mediterana, a susretu je nazočio i papa Franjo. Tada je službeno nastala Mediteranska teološka mreža te objavila manifest „Za teologiju s Mediterana“. Riječ je o mreži koja ima cilj surađivati na interdisciplinarni i transdisciplinarni način s nastavnicima i znanstvenicima, teološkim fakultetima, institutima, kulturnim centrima i drugim udrugama i programima na Mediteranu kako bi pridonijeli izgradnji mira na regionalnoj razini.
Od 24. do 26. lipnja 2024. članovi Mediteranske teološke mreže okupili su se na Papinskom teološkom fakultetu Sicilije u Palermu na trodnevnom susretu kako bi promišljali o trenutnoj situaciji na Mediteranu te o daljnjim projektima i načinima suradnje. Na programu su sudjelovali i dekan Fakulteta Vito Impellizzeri, nadbiskup Marseillea kardinal Jean Marc Aveline, nadbiskup Palerma Corrado Lorefice, nadbiskup Barija Giuseppe Satriano i nadbiskup Acirealea Antonino Raspanti. Susret u Palermu okupio je 70 sudionika s pet obala Mediterana: iz Egipta, Maroka, Izraela, Libanona, Turske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Malte, Francuske, Španjolske i Italije. Na programu su sudjelovali i predstavnici MTS-a: Bruna Velčić iz Riječke nadbiskupije i Branko Jurić, svećenik Sarajevske nadbiskupije. Skupu je prisustvovala i Doris Žuro, sociologinja i koordinatorica projekta o Pomorskoj duhovnosti na kojem surađuju Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i Teološki fakultet Sveučilišta na Malti.
Ove godine održava se više susreta na razini Mediterana. Od 6. do 7. travnja održan je susret o migracijama u Marseilleu, a predviđena su i dva susreta u rujnu. Prvi će se održati od 15. do 21. rujna u Tirani, gdje će se na ekumenski i međureligijski susret okupiti 50 mladih s pet obala Mediterana. Drugi je susret rektora marijanskih svetišta koji će se održati od 25. do 28. rujna u Međugorju. Iz Međugorja je na susretu u Marseilleu 2023. godine sudjelovao fra Zvonimir Pavičić zajedno s rektorima svetišta iz Nazareta, Libanona, Alžira, Loreta, Lampeduse, Malte, Marseillea, Lyona i drugih gradova s obala Mediterana.
U Palermu je fokus bio na razmjeni iskustava i razmatranju aktualnih situacija duž obala Mediterana. Prvoga dana promišljalo se o kriterijima za teologiju mira. Drugoga dana predavanja su održali filozofi Francois Jullien i Mauro Ceruti te teolog Piero Coda, glavni tajnik Međunarodne teološke komisije. Uz predavanja održane su i radionice o dijalogu sa židovstvom i islamom, o teologiji rana, o sjećanju i pomirenju, o teologiji i politici te o teologiji krize. Na programu su predstavljene i dvije knjige: „Mediteranska mjera ljudskoga“ (Claudio Monge – Giuseppina De Simone) i „Protagonist je zagrljaj. Teološke teme u učenju pape Franje“ (Massimo Naro), u čijem je predstavljanju sudjelovao i Andrea Riccardi, osnivač Zajednice „Sant' Egidio“. Sudionici su posjetili i katedralu u Monrealeu, kao i „Kuću Mediterana“ u Palermu – kompleks koji će udruženim snagama nadbiskupije, teološkog fakulteta, sveučilišta i nekolicine udruga postati mjesto međureligijskih susreta, obrazovanja i brige o potrebitima.
„Put “između” za izgradnju budućnosti mira
Na kraju susreta u Palermu Mediteranska teološka mreža izdala je Priopćenje iz kojeg izdvajamo nekoliko misli.
Mediteranska povijest, kao i povijest svakog od nas, ponekad je obilježena ranama. Obnovili smo svijest da moramo naučiti stvarati teologiju počevši od njih, svjesni da čak i one koje su već zacijeljene ostavljaju tragove koje samo uzajamnim i zajedničkim liječenjem mogu postati motor za izgradnju budućnosti nadahnute Radosnom vijesti.
Ova Riječ može vratiti smisao i snagu nadi u svakodnevnom životu, ali treba posrednike, egzistencijalne prijevode u različite gramatike ljudskog bića. Potrebna je nova epistemologija, obnovljena antropološka paradigma, novi narativni putovi, sinteze i jednostavne riječi koje dijelimo s drugima, iako svjesni njihove privremenosti, kako ne bismo uzalud potrošili Riječ koja jedina ostaje.
Ovaj susret predstavljao je prvu važnu etapu u statutarnoj izgradnji Mediteranske teološke mreže. Postavili smo svoja pitanja polazeći od povijesti zajednica kojima pripadamo. „Između” je tako postao plodan, iako složen prostor, koji treba izabrati kao metodu i kao izvorno teološko mjesto.
Zamislili smo čamac kao pokretno sjedište iz kojeg možemo pokretati svoja teološka razmišljanja, idealno zaustavljajući se na raznim obalama Mediterana i dopuštajući da nas dosegnu identiteti, priče i kulturne tradicije svakog naroda, ostavljajući pretenzije na posjed i dominaciju.
Teologija s Mediterana želi biti borba za mir, prolazak blagošću Evanđelja kroz prašinu nasilja i rata koji svakodnevno podrivaju svaku sigurnost, s nadom u svijet u kojem će se svatko osjećati kao brat i sestra.
Iz Palerma naš rad ponovno kreće s još većom odlučnošću i s većom i čvršćom Mrežom, već predosjećajući okupljanje na drugoj obali u ljeto 2025. Zajedno smo zamislili rute plovidbe koje nas očekuju sljedeće godine, pitanja koja ćemo nastaviti istraživati s više glasova i s više obala, ali i sinergije koje treba izgraditi među nama i na terenu: zajedničke projekte istraživanja i djelovanja kako bi rastao stil susreta i suradnje i kako bi Mediteran postao „zarazna” radionica bratstva.
Iz rubrike: Sinodalni hod
Mir čovječanstvu
Papa nam govori kao što bi nam govorio kakav psihoterapeut na terapiji: nismo tu da bismo mijenjali druge nego da promijenimo sebe. A mijenjati sebe, mijenjati Crkvu kako bi što vjerodostojnije nasljedovala Krista i svjedočila evanđelje svijetu, cilj je sinodalnosti i sinodalnog hoda.
