Reportaža
Zajedništvom za bolju zaštitu žrtava i prevenciju nasilja
Susret voditelja Caritasovih ustanova koje skrbe o ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja
Ravnateljice i ravnatelji Caritasovih ustanova koje skrbe o ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja iz 5 biskupija okupili su se 20. listopada u Domu pastoralnih susreta u Lovranu. Bio je to prvi ovakav susret voditelja i djelatnika ovih specijaliziranih ustanova koje pomoć pružaju najslabijima i najugroženijima. Caritasove sigurne kuće u Rijeci, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Šibeniku godišnje prime do 200 žena i djece.
Cilj je susreta bio progovoriti o zajedničkim djelatnostima i problemima kako bi suradnjom i zajedništvom mogli još više pružiti u zaštiti žrtava i prevenciji nasilja. Sudjelovanjem na susretu, u radu su ih podržali riječki nadbiskup Mate Uzinić i ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik. Nadbiskup Uzinić ohrabrio je djelatnike potičući ih da im temeljna motivacija u radu bude evanđelje. „Naravno da moramo zadovoljiti sve standarde koje propisuje civilno društvo, no za razliku od civilnih ustanova kod nas je drugačiji način na koji to činimo. To je način evanđelja. U korisnicima uvijek moramo prepoznati Isusa Krista, a prema njima se odnositi onako kako bi on to učinio. Dajući im ljubav i cijelog sebe. Naše poslanje i postojanje ima smisla samo ako dajemo nešto više od drugih. Krista.“ Nadbiskup je istaknuo kako je osim liječenja posljedica nasilja još važnije pitanje prevencije nasilja. Ono je moguće ako se tim korisnicima, posebno djeci, pokaže ljubav. „Neka osobe koje u obiteljima nisu osjetile ljubav i toplinu to osjete u našim ustanovama“, zaključio je nadbiskup.
Sudionike su pozdravile i organizatorice susreta, ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupije s. Marija Faustina Kovačević i ravnateljica Caritasovog Doma Sveta Ana, Željka Frković.
„Caritas je odavno prerastao u veliki brand koji je visoko prepoznatljiv i kojemu ljudi vjeruju. Svakom brandu ljudi vjeruju zbog identiteta s kojim se poistovjećuju. Dakle Caritasu vjeruju ne zbog konkretnih usluga koje Caritas pruža nego zato što postoji ono nešto zbog čega Caritas radi to što radi. Ljudima je u ovom slučaju bitnije zašto nešto radite nego što im je važno što radite.
Caritasu ljudi vjeruju zbog njegovog identiteta, a to je ljubav i milosrđe. To su i obećanja koja je Caritas dao, da će promicati dostojanstvo svake osobe, da će ljubiti svaku osobu i cijelu osobu.
O prepoznatljivosti Caritasa i važnosti povezivanja govorila je djelatnica riječkog doma Sveta Ana, s. Benedikta Nina Krapić. “Prema istraživanjima, Caritas je ustanova kojoj ljudi u Hrvatskoj vjeruju i koja ima veliku prepoznatljivost. Zapravo ogromnu”, rekla je s. Benedikta objasnivši da je to dijelom i zato što je ustanova Katoličke Crkve. Istaknula je kako je to zalog na kojemu je moguće puno toga dobrog učiniti, ali potrebno je uvesti standarde kako bi Caritas i njegovi djelatnici uvijek mogli odgovoriti očekivanjima. „To znači pružiti uslugu koja će biti u skladu sa zakonom i civilnim standardima, ali i naukom Katoličke Crkve te misijom i vizijom Caritasa.“ U kontekstu povezivanja sigurnih kuća podsjetila je da u tih 5 ustanova radi 20 stručnjaka što je veliki potencijal u znanju i iskustvu. Njihovo umrežavanje može pomoći u boljoj izmjeni iskustava, ujednačavanju standarda, jačanju vidljivosti i utjecaja te tako u konačnici poboljšati uslugu prema korisnicima.
S tim su se složili svi sudionici koji su na susretu rado izmjenjivali iskustva i prijedloge te je dogovoreno da bi ova vrsta susreta trebala biti redovita godišnja praksa.
U 5 ustanova biskupijskih Caritasa radi 20 stručnjaka koji brinu o ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja i provode programe prevencije nasilja
Riječka nadbiskupija: Dom sv. Sveta Ana – za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja
Voditeljica Željka Frković: „Riječki dom je najveća i najstarija Caritasova sigurna kuća u Hrvatskoj. Potaknuli smo inicijativu okupljanja i povezivanja kako bi bili što učinkovitiji u pružanju usluga ženama i djeci žrtvama nasilja.“
Iz rubrike: Reportaža
Josip Uhač, velikan Crkve i rodnog kraja
O ovom velikanu Crkve i primorskog kraja Brseča i Mošćenica govorili su vojni ordinarij Jure Bogdan, bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, crkveni povjesničar Marko Medved, profesor Miljenko Dorić, profesor Robert Doričić, restaurator Anđelko Pedišić te Uhačev rođak Bernard Franković. Pročitani su i pisani prilozi dvojice nuncija, Hrvata u Njemačkoj Nikole Eterovića te kardinala Marija Zenarija, aktualnog nuncija u Siriji, koji je donio svjedočanstvo o svom kolegi i nekada nadređenom u nuncijaturi u Bonnu.