Autor
Marko Medved
Crkva koja se odriče dijaloga i pomirenja kao da se odrekla samoga evanđelja
Krajnje je vrijeme da se Hrvati, Bošnjaci i Srbi kritički suoče s vlastitom prošlošću i izađu iz svojih nacionalnih mitologija koje, premda nisu jednako raširene i opasne, funkcioniraju na isti način kojim se uvijek opravdava sebe i optužuje druge. Novije generacije umorne su od nacionalizma i žele rasterećenu budućnost. Za taj iskorak potrebna je hrabrost, sloboda mišljenja i želja za zajednički suživot, bez koje su novi sukobi izgledni.
Solidarnost i zajedništvo neodvojivi su od molitve i kontemplacije
O. Stanko Perica SJ predvodit će mise trodnevnice u katedrali uoči proslave blagdana sv. Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije. "Velikim se izazovom pokazuje raditi nešto za druge, a ne samo za dobrobit svoje duše. Prava pastoralna formacija mora stvarati kristolike ljude, one koji uviđaju da se stvari mogu mijenjati nabolje i da su odgovorni za njihovo mijenjanje."
Evanđelje treba prevesti na novi jezik za moderno vrijeme
Paradoksalno, više smo se bavili inkulturacijom evanđelja drugdje nego kod kuće. Na modernost se, sve do Drugoga vatikanskog sabora, gledalo kao na antagonista i neprijatelja, a ne kao na jednu novu kulturu za koju se evanđelje mora prevesti na novi jezik. Napredak je postignut, ali problem ostaje otvoren.
Svaki je dan Vazmenog trodnevlja - Uskrs
U prošlom smo, uskrsnom broju mjesečnika Zvona objavili intervju s profesorom Andreom Grillom s Papinskog fakulteta sv. Anselma u Rimu. Nakon Uskrsa nastavimo promišljati o Uskrsu uz tekst koji je Grillo objavio 2016. na blogu 'Come se non', na početku Velikog tjedna.
Pastoralna narav Koncila preobrazila je Crkvu
Ne postoje „suvremeni trendovi“ nego preobrazba svijeta, koja je započela u 19. stoljeću, a koju je Crkva stvarno počela prihvaćati nakon Drugog vatikanskog koncila.
Hrvatski tradicionalizam je uvijek bio biti s papom
"Izvor je nesporazuma i podjela odbacivanje Drugog vatikanskog koncila", objašnjava Anton Šuljić. U Zvonima govori o podjelama u Crkvi danas, papi Franji, novinarstvu, izdavaštvu i umjetnosti te budućnosti Crkve u Europi.
Od Uhača možemo učiti u mnogočemu
Mons. Josip Uhač nije objavio memoare. To ne čudi jer se posve uklapa u njegovu skromnu i tihu osobu koja je cijeli svoj život ugradila u rad za Svetu Stolicu, po cijenu da glas o njegovu djelovanju do danas u Hrvatskoj nije dovoljno poznat.
Što Tomislav Janko Šagi-Bunić poručuje Crkvi danas?
U vremenu u kojem jačaju glasovi sumnjičenja i nepovjerenja prema sinodalnosti, što se nastoji opravdati strahom od razvodnjavanja crkvenoga nauka, stavovi Šagi-Bunića mogu biti poučni. Naime, on je jasno razlikovao kršćanski polog vjere od načina na koji se on izriče u određenom povijesnom trenutku.
Crkva nije dovršena stvarnost
Sinodalnost kao načelo bilo je sve više zapostavljano tijekom različitih povijesnih i društvenih okolnosti te ekleziološkog razvoja koji je Crkvu sve više promatrao u apologetičko-juridičkom ključu čitanja osobito tijekom drugoga tisućljeća. Taj „zaborav“ od tisuću godina iznova se otkriva s Koncilom, uspostavom Biskupske sinode te, naročito, s pontifikatom pape Franje.
Sto godina od uspostave novih gradskih župa u Rijeci (1923. – 2023.)
Grad je dočekao dvadeseto stoljeće sa samo jednom župom, Uznesenja Marijina (Assunta, Duomo, Vela crikva, Kosi toranj), u okviru Senjsko-modruške biskupije, s nešto manje od 50 000 stanovnika i bez sakralnoga prostora u novim riječkim kvartovima nastalim koncem 19. i početkom 20. stoljeća jer su se crkve nalazile isključivo unutar gradske jezgre.
Budimo blizu svima koji pate, a osobito žrtvama zlostavljanja
Riječki nadbiskup Mate Uzinić 22. svibnja učinio je ono još nitko u Hrvatskoj nije. Upoznao je javnost sa završenim kanonskim istragama svećenika od kojih su neke uključivale i optužbe za pedofiliju. Za Zvona objašnjava zbog čega se na to odlučio, zašto je objavio njihove inicijale te je li tim potezom naštetio Crkvi.
Sinodalnost je trenutak odluke, a ne nešto što će se dogoditi samo po sebi
Massimo Faggioli (rođen 1970.) talijanski je teolog, crkveni povjesničar i profesor na Katedri za teologiju i religijske studije Ssveučilišta Villanova u Philadelphiji (SAD). Autor je brojnih znanstvenih radova, a redovito objavljuje i u La Croix International i Commonweal, posebice na temu Drugog vatikanskog koncila, aktualnog života Crkve i njezina odnosa s društvom. Razgovor je vođen na talijanskom jeziku. Preveo Marko Medved.
Samo sinodalna Crkva danas je u stanju naviještati Evanđelje
Odjeci kontinentalnog sinodalnog zasjedanja u Pragu
U načinu rada kakav se provodio na sinodi u Pragu vidim poticaj za budući rad crkvenih tijela u kojima se s jedne strane omogućuje pluralna rasprava o aktualnim pitanjima bez čega nema kvalitetnih zaključaka i s druge očuvanje posebne uloge hijerarhije u Crkvi.
O svetom Vidu i njegovoj katedrali u Rijeci
Službeno ime našega grada u srednjem vijeku bilo je Rijeka sv. Vida. To je bio i titular srednjovjekovne crkvice koja je na današnjem Trgu Grivica postojala do prve polovice 17. stoljeća i na svom trijemu stoljećima čuvala riječko Čudotvorno raspelo.
Moja teološka inicijacija bila su predavanja o. Marijana Jurčevića
Povodom izdanja knjige “Homo libris. Kralj hrbata” u čast Željku Međimorcu, pokretaču i vlasniku antikvarijata i izdavačke kuće “Ex libris” u Rijeci, koja među svoja izdanja ubraja i niz vrijednih teoloških djela, odlučili smo porazgovarati s njime o knjigama, o Rijeci, o vjeri i o njemu dragim prijateljima: Branku Fučiću i o. Marijanu Jurčeviću.
Marija Kozulić u Rijeci na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
Majka Marija Krucifiksa Kozulić rođena je 1852. na Pećinama, a preminula je 1922. u Rijeci. Podaci o njezinu životu i radu dobro su poznati. Pokušajmo ovdje u širem crkvenom i vjerskom kontekstu promisliti o značaju njezina djelovanja.
