Tekstovi
Teologija s Mediterana
Mediteranski teološki susreti Riječke nadbiskupije postali su dio Mediteranske teološke mreže. Mreža teologa i institucija s pet obala Sredozemnog mora želi promovirali teologiju s Mediterana. Plod njihova susreta je „Manifest za teologiju s Mediterana“. To je teologija koja može doprinijeti stvaranju puteva bratstva, uzajamnosti i mira unutar vjerničkih zajednica i u dijalogu s onima koji se posvećuju izgradnji bratskog svijeta.
Ružarij
Zašto ova javna molitva krunice izaziva takve reakcije? Zar blagost riječi „zdravo Marijo, milosti puna“ može toliko uznemiriti ljude? Zar otajstva radosti, tuge, svjetla i slave Kristova života toliko smetaju suvremenom čovjeku? To je, naime, u jednom javnom nastupu na HRT-u, sugerirao jedan od svećenika uključen u ovaj pokret.
Od Drugog vatikanskog sabora do Sinodalnog hoda – 60 godina s vama.
Nakon usporenog ljeta, a prije hladne jeseni, rujan je donio pregršt zanimljivih tema, gotovo da je teško izdvojiti najvažniju. Za čitatelje našeg tiskanog izdanja i suradnike koji pišu tekstove, vjerojatno najvažnija ipak je obljetnica ovog lista.
Crkva nije dovršena stvarnost
Sinodalnost kao načelo bilo je sve više zapostavljano tijekom različitih povijesnih i društvenih okolnosti te ekleziološkog razvoja koji je Crkvu sve više promatrao u apologetičko-juridičkom ključu čitanja osobito tijekom drugoga tisućljeća. Taj „zaborav“ od tisuću godina iznova se otkriva s Koncilom, uspostavom Biskupske sinode te, naročito, s pontifikatom pape Franje.
Pun sam nade za kršćanstvo u Europi
Dvaput sam pročitao Instrumentum laboris i misao koja me je najviše dotakla slika je doma, kako možemo biti kao kod kuće jedni s drugima. U preobraženju na gori, bilo im je kao da su u zajedničkoj kući. Petar kaže ostanimo ovdje, nemojmo ništa mijenjati. Razumijemo taj instinkt. S druge strane, u Jeruzalemu, nakon uskrsnuća, bit će zaista kod kuće. Imamo različite ideje o domu. No moramo suosjećati jedni s drugima, govori Timothy Radcliffe, teolog dominikanac. Na Mediteranskim teološkim susretima u Lovranu s njim je, za Polis.ba, razgovarao Hrvoje Katušić.
EPSKI BOJ OBILJEŽIO I CRKVENU POVIJEST
530. obljetnica Krbavske bitke: Upečatljiv zapis o Krbavskoj bitci ostavio je pop Martinac koji je gotovo žurnalistički opisao poraz hrvatske vojske pišući glagoljicom s još četvoricom pisara časoslov za novljanski pavlinski samostan i crkvu sv. Marije na Ospu, znan i kao Drugi novljanski brevijar. Časoslov je pisan 1493., 1494. i 1495. u Grobniku.
Djela apostolska 15 i sinodalna Crkva
Valja uočiti temeljni stav otvorenosti prve Crkve koja, vođena i poučena Duhom Svetim, nije zatvorila vrata poganima, već im je ta vrata širom otvorila. Bio je to događaj od epohalne važnosti koji je odredio čitavu povijest kršćanstva.
ŠTO JE ŠKAUBICA?
Zbilja, što je to škaubica? Tko još danas zna što ta riječ znači? Ne znaju to, većinom, ni sami Gorani čijem leksiku riječ pripada. A naše su je bake koristile svakodnevno...
Ususret Maloj Gospi
U Duhovnim spisima sv. Ljudevita Montfortskog čitamo o neraskidivoj vezi između Isusa i Marije: “Ti si, Gospodine, uvijek s Marijom, a Marija uvijek s tobom. Ona ne može biti bez tebe, inače bi prestala biti ono što jest.
Sinoda o sinodalnosti kao proces osluškivanja „osjećaja vjere“
Sinodalnost – novost u uvažavanju i artikuliranju „osjećaja vjere“ (I. dio)
U sinodalnom Vademecumu i govoru u vezi Sinode o sinodalnosti često se rabi i spominje termin „osjećaj vjere“ te njegova važnost u sinodalnom procesu. Taj pojam je bremenit i bogat sadržajem, stoga želimo ovim tekstovima razjasniti i pokazati njegovu važnost, osobito u sinodalnom procesu.
