Tekstovi
Tomaš Halik: Nada protiv svake nade - živjeti paradoks Uskrsa u post-optimističkom svijetu (1. dio)
U vazmenom vremenu donosimo – u četiri dijela – promišljanja o Uskrsu češkog svećenika i teologa Tomaša Halika, iz knjige “Noć ispovjednika: kršćanska vjera u doba neizvjesnosti”.
Tekst je preuzet sa stranice https://www.abc.net.au Prevela: Bruna Velčić.
Gdje danas možemo taknuti Isusove rane?
Zašto Toma ne vjeruje dok ne vidi trag čavala, i ne stavi svoj prst u Isusov bok? Zašto mu nije dovoljno svjedočanstvo drugih koji mu govore: “Vidjeli smo Gospodina!”
Komentar Evanđelja za Uskrs: Iv 20,1-9
Evanđelist Ivan piše svoje evanđelje pretkraj prvog stoljeća, kada je već srušen Jeruzalemski hram u kojem su se prvi Isusovi učenici sastajali i kada su se Kristovi sljedbenici, u Antiohiji već tada prozvani kršćanima, jasnije razlikovali od Židova. Dakle, Ivan, iako pobožni Židov, imao je čvrstu svijest da je Bog Otac u Kristu započeo jedno novo vrijeme.
Tko je taj Sluga Gospodnji?
Liturgijska čitanja Velikog tjedna, izuzev Velikog četvrtka, donose nam kao prvo čitanje tekstove iz Knjige proroka Izaije. Nije riječ o nasumice izabranim tekstovima, već o takozvane Četiri pjesme o Sluzi Gospodnjem. One govore o Sluzi po kojemu će Bog ostvariti svoj plan spasenja.
Svaki je dan Vazmenog trodnevlja - Uskrs
U prošlom smo, uskrsnom broju mjesečnika Zvona objavili intervju s profesorom Andreom Grillom s Papinskog fakulteta sv. Anselma u Rimu. Nakon Uskrsa nastavimo promišljati o Uskrsu uz tekst koji je Grillo objavio 2016. na blogu 'Come se non', na početku Velikog tjedna.
Kako nacrtati Papu i njegovu poruku?
Ovogodišnju korizmenu poruku pape Franje ilustrirao je rimski umjetnik Mauro Pallotta. Rimljanima je poznat po umjetničkom imenu Maupal, kojim se potpisuje na grafitima i uličnim slikama – a njegov omiljeni motiv je upravo papa Franjo.
Ravnopravnost
Uskrsni broj Zvona ove je godine izašao već u ožujku i sasvim prigodno posvećen je ženama. Otvaramo pitanja o ravnopravnosti i jednakim mogućnostima u prividno slobodnom društvu koje se ne može otresti patrijarhalnog nasljeđa. To isto pitamo i Crkvu koja velikodušno priznaje jednakost u dostojanstvu muškarca i žene dok idalje provodi nejednakost u pravima. Pitanje o kojem uvijek valja promišljati je i nasilje nad ženama s pozicije moći u rukama muškarca.
Sinodalno razlučivanje i žene u đakonatu
Phyllis Zagano bavi se pitanjem đakonata žena i bila je članica Papinskog povjerenstva za proučavanje ženskog đakonata 2016. – 2018. Zaposlena je kao istraživačica na Sveučilištu Hofstra, Hempstead, New York, a njezina je najnovija knjiga „Just Church: Catholic Social Teaching, Synodality, and Women“ (Samo Crkva: Katolički socijalni nauk, sinodalnost i žene) (Paulist, 2023.). Poslala nam je ovaj tekst, objavljen u časopisu The Tablet 21. rujna 2023. kao doprinos sinodalnom razlučivanju.
Pastoralna narav Koncila preobrazila je Crkvu
Ne postoje „suvremeni trendovi“ nego preobrazba svijeta, koja je započela u 19. stoljeću, a koju je Crkva stvarno počela prihvaćati nakon Drugog vatikanskog koncila.
Akvilejska patrijaršija od uzleta do utrnuća
Akvilejska biskupija, koja je postala patrijarhatom 568. godine, imala je ključnu ulogu u pokrštavanju dijelova današnje Riječke nadbiskupije, Istre i drugih krajeva Hrvatske.
