Tekstovi
ŠTO JE ŠKAUBICA?
Zbilja, što je to škaubica? Tko još danas zna što ta riječ znači? Ne znaju to, većinom, ni sami Gorani čijem leksiku riječ pripada. A naše su je bake koristile svakodnevno...
Ususret Maloj Gospi
U Duhovnim spisima sv. Ljudevita Montfortskog čitamo o neraskidivoj vezi između Isusa i Marije: “Ti si, Gospodine, uvijek s Marijom, a Marija uvijek s tobom. Ona ne može biti bez tebe, inače bi prestala biti ono što jest.
Sinoda o sinodalnosti kao proces osluškivanja „osjećaja vjere“
Sinodalnost – novost u uvažavanju i artikuliranju „osjećaja vjere“ (I. dio)
U sinodalnom Vademecumu i govoru u vezi Sinode o sinodalnosti često se rabi i spominje termin „osjećaj vjere“ te njegova važnost u sinodalnom procesu. Taj pojam je bremenit i bogat sadržajem, stoga želimo ovim tekstovima razjasniti i pokazati njegovu važnost, osobito u sinodalnom procesu.
Dvije destinacije pape Franje
Možda bi morali prestati o sebi razmišljati kao o „hit destinaciji“ elitnog turizma, i vidjeti sebe kao hit destinaciju – bratstva.
Liturgijsko - glazbeni pristup misi s mladima
Jedan od važnijih kriterija je da crkvena glazba nije neovisna od liturgije, odnosno nema sama u sebi svrhu. Ona je sastavni dio liturgije zato mora biti jasna, prepoznatljiva i prihvatljiva.
Što je Sinodalna Crkva?
Radni dokument za 16. opću redovnu skupštinu Sinode biskupa donosi sažeti prikaz karakteristika sinodalne Crkve te sintezu ključnih pitanja vezanih uz zajedništvo, poslanje i sudjelovanje.
Duhovna svjetovnost
Papa poziva svećenike i vjernike da traže Gospodina, a ne ljudsku slavu i osobnu dobrobit, a svoju poruku potkrepljuje citirajući misli dvojice teologa 2. vatikanskog sabora. Potrebno je vratiti se izvorima Radosne vijesti kako ne bismo završili kao Crkva „bogata svojim autoritetom i sigurnošću, ali premalo apostolska i osrednje evanđeoska“.
Osvrt na mirovne inicijative pape Franje
Posjet kardinala Zuppija Moskvi posljednji je u nizu pokušaja pape Franje da svojim posredovanjem doprinese prestanku rata i uspostavi mira.
Sto godina od uspostave novih gradskih župa u Rijeci (1923. – 2023.)
Grad je dočekao dvadeseto stoljeće sa samo jednom župom, Uznesenja Marijina (Assunta, Duomo, Vela crikva, Kosi toranj), u okviru Senjsko-modruške biskupije, s nešto manje od 50 000 stanovnika i bez sakralnoga prostora u novim riječkim kvartovima nastalim koncem 19. i početkom 20. stoljeća jer su se crkve nalazile isključivo unutar gradske jezgre.
Modruška biskupija: NESTALO BISKUPSKO SJEDIŠTE SLAVNOG IMENA
Posljednji krbavski i prvi modruški biskup bio je franjevac konventualac Franjo Modrušanin Stipković (1456. – 1461.), koji je prije toga 12 godina obnašao dužnost krčkog biskupa, a posljednji koji je boravio i djelovao u svojoj biskupiji bio je Šimun Kožičić Benja (1509. – 1536.), čijom je zaslugom u Rijeci djelovala glagoljska tiskara (1530./1531.).
