Autor
Goran Moravček
Pobožna despotica Barbara Frankopan
Barbara je jedna od malobrojnih žena jedne od najslavnijih hrvatskih obitelji koje povijest nije prekrila plaštem zaborava. Trsatu je ostavila Veliki moćnik, a dvjema župama – riječkoj Uznesenja Marijina i hreljinskoj posvećenoj sv. Jurju – srebrne pokaznice. Je li Barbara Frankopan zavještala i plašt (perizomu) za zadarskog sv. Šimuna Pravednika?
Franjo Stipković, prvi modruški biskup
U doba talijanske uprave nad našim krajevima, 25. travnja 1925. godine, bulom pape Pija XI. formirana je Riječka biskupija od župa Senjsko-modruške, Tršćansko-koparske i Ljubljanske biskupije. Nova dijeceza, čija će se stota obljetnica obilježiti ove, 2025. godine, bila je izravno podvrgnuta Svetoj Stolici.
Pet riječkih dramatičnih dana
KRVAVI BOŽIĆ 1920. GODINE: Dobit koja je Rapallskim ugovorom bila osigurana tadašnjoj Italiji bila je tolika da je Rim bez krzmanja odlučio ukloniti d'Annunzija, koji se ugovoru protivio.
Groblje Trsat – suživot živih s mrtvima u oazi mira
Šetnja trsatskim grobljem svojevrsno je čitanje gradske povijesti. Na Trsatu počiva plejada istaknutih javnih djelatnika, profesora, liječnika, znanstvenika, ljudi svih zanimanja, koji su ostavili za sobom djela vrijedna divljenja.
Biskup crkvene obnove u Rijeci i Istri
Giuseppe Maria Bottari, crkveni reformator s kraja 17. i početka 18. stoljeća. Na području današnje Riječke nadbiskupije vizitirao je, osim Rijeke, župe Brseč, Mošćenice, Lovran, Veprinac, Kastav i Klanu.
Karijeru slavnog Bakranina zasjenile afere
Uz 210. obljetnicu rođenja biskupa Vjenceslava Šoića: Senjsko-modruški biskup Vjenceslav Šoić, koji je kao plovan sredinom 19. stoljeća nanovo izgradio bakarsku crkvu sv. Andrije koja je 1750. godine bila potpuno porušena u potresu, našao se u središtu afere koja je narušila njegov nekoć blistav ugled i primorala ga da odstupi s dužnosti.
Opatija sv. Jakova
Područje opatijskog priobalja i zaleđa prožeto je tisućljetnom kršćanskom tradicijom. Nakon augustinaca koji su bili posjednici opatije 168 godina, tada siromašno područje promijenilo je više vlasnika da bi dekretom Vrhovne carske intendanture za austrijsku obalu u Trstu 1773. godine opatija sv. Jakova bila dana na korištenje riječkoj arhiđakoniji.
Širi se krug junaka i junakinja kreposti - riječki svetci i svetice
Usprkos tome što su mnogi sakralni objekti stradali, zapisi nestali, a sjećanja uvenula, može se ustvrditi da je Rijeka bila i ostala grad prožet vjerom.
Dujam prvi Frankopan
Kao prvi krčki knez spominje se Dujam I., koji je oko 1118. godine došao na otok Krk za vladavine 35. mletačkog dužda Domenica Michaela (1116. – 1130.). O knezu Dujmu, koji je vladao otokom do 1156. godine, malo znamo.
Sv. Juraj na Trsatu
Trsatska župa mogla je biti utemeljena u doba kralja Bele IV., koji je darovnicama iz 1242. i 1251. godine knezovima Krčkim osigurao nasljedno pravo u drevnom Vinodolu. Drugi trsatski plovan koji se spominje koncem 13. stoljeća, Aleksandar Jurjević, sudionik je predaje o prijenosu Svete kuće na Trsat 1291. godine. Od tih dalekih vremena sve do 1938. godine područje s lijeve strane utoka Rječine imat će samo jednu župu. Podjelom Župe sv. Jurja 1938. godine utemeljena je najprije Župa sv. Ćirila i Metoda na Sušaku. Župa na Donjoj Vežici postoji od 1942., na Pećinama od 1963., a na Gornjoj Vežici od 1971.
Akvilejska patrijaršija od uzleta do utrnuća
Akvilejska biskupija, koja je postala patrijarhatom 568. godine, imala je ključnu ulogu u pokrštavanju dijelova današnje Riječke nadbiskupije, Istre i drugih krajeva Hrvatske.
Prije 120 godina položen temeljni kamen za kapucinsku crkvu Gospe Lurdske
Nakon što je pohodio Lourdes 1902. godine, fra Škrivanić je na Žabici potaknuo gradnju velike crkve Gospe Lurdske po uzoru na onu izgrađenu na mjestu ukazanja.
Kršćanski korijeni današnje Rijeke
Rijeka ima dugu kršćansku tradiciju, koja je bila, poglavito u drugoj polovici prošlog stoljeća, sustavno zanemarivana i(li) zatirana. Svjedoči o tome, među ostalim, starokršćanska bazilika s iznimno vrijednim podnim mozaicima kod Kosog tornja, čiji su ostatci još uvijek pod debelim slojem asfalta. Među ranokršćanskim crkvama, ali izvan nekadašnjih gradskih zidina, poznat je položaj bivših kapela sv. Andrije na raskrižju današnjih ulica Ciottine i Fiorella La Guardije te sv. Lovre na Sušaku na mjestu današnje Strossmayerove ulice. Obje su crkve bile podignute na antičkim grobljima.
SPOMENAR GRADA U PERIVOJU USPOMENA
Memento mori uz Dan mrtvih: U duhu knjige “Kako čitati grad” autorice Radmile Matejčić koja počiva u blizini središnjeg ulaza na groblje, neposredno uz grob fizičara Petera Salchera, još jednog slavnog pridošlice u Rijeku, mogli bismo sakupiti priloge za neko buduće djelo pod naslovom “Kako čitati grad mrtvih“. Na njegovim stranicama mjesta bi bilo za istaknute i zanimljive ljude koji su obilježili svoje doba.
BISKUP BENZONI - BOSONOGI PROPOVJEDNIK
Novoizgrađena cesta Karolina biskupu Benzoniju omogućila je da često obilazi župe. O tome svjedoče njegove biskupske vizitacije. Dao je podići mnoge crkve i posvetiti ih. Navodi se da je kao biskup znao odlaziti propovijedati - bosonog!
EPSKI BOJ OBILJEŽIO I CRKVENU POVIJEST
530. obljetnica Krbavske bitke: Upečatljiv zapis o Krbavskoj bitci ostavio je pop Martinac koji je gotovo žurnalistički opisao poraz hrvatske vojske pišući glagoljicom s još četvoricom pisara časoslov za novljanski pavlinski samostan i crkvu sv. Marije na Ospu, znan i kao Drugi novljanski brevijar. Časoslov je pisan 1493., 1494. i 1495. u Grobniku.
Modruška biskupija: NESTALO BISKUPSKO SJEDIŠTE SLAVNOG IMENA
Posljednji krbavski i prvi modruški biskup bio je franjevac konventualac Franjo Modrušanin Stipković (1456. – 1461.), koji je prije toga 12 godina obnašao dužnost krčkog biskupa, a posljednji koji je boravio i djelovao u svojoj biskupiji bio je Šimun Kožičić Benja (1509. – 1536.), čijom je zaslugom u Rijeci djelovala glagoljska tiskara (1530./1531.).
Posmrtni ostatci omiljenog svetca nalaze se u Pragu
Štovanje sv. Vida duboko je ukorijenjeno u češku kulturnu i vjersku tradiciju. Premda postoje predaje o tome da se relikvije sv. Vida nalaze u raznim dijelovima Francuske, kao što je mjesto Saint-Vite u departmanu Lot-et-Garonne, uvriježeno je vjerovanje da se njegovi posmrtni ostatci nalaze u Pragu.
Ivan Krstitelj Agatić predvodio vjersku obnovu
Bio je prvi biskup sjedinjene Senjske i Modruški ili Krbavske biskupije (1617.-1640.), dok je posljednji bio dr. Viktor Burić, riječko-senjski nadbiskup i metropolit (1969.-1974.).
Potresi su kroz povijest na području riječke nadbiskupije oštetili mnoge crkve
Veliki potres koncem 1750. godine promijenio je lice Rijeke, koja se od srednjovjekovnog gradića opasanog bedemima počela pretvarati u značajnu luku i širiti nasipavanjem morskoga žala. Magnituda glavnog potresa, pretpostavljaju seizmolozi, bila je 5,7 s epicentrom u neposrednoj blizini Bakra.
Razdioba starodrevne župe Uznesenja Marijina u Starom Gradu
U Rijeci, gradu koji se razvijao na desnoj obali Rječine, od davnina je postojala samo jedna župa, posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Na lijevoj, sušačkoj obali, od davnina postoji trsatska župa sv. Jurja, koja je razdijeljena 1938. godine.
Pobožni car Ferdinand II. utemeljitelj riječkog školstva
Prva riječka hrvatska gimnazija i Prva sušačka hrvatska gimnazija, kao i Riječko sveučilište, sljednice su Isusovačkog kolegija. Car Ferdinand II. izdao je 31. srpnja 1633. povelju kojom je polaznike isusovačke gimnazije u Rijeci izjednačio u pravima i povlasticama sa studentima europskih sveučilišta.
Lazaret sv. Karla Boromejskog u Rijeci
Od starog riječkog Lazareta sv. Karla Boromejskog, osim južnog ulaznog portala u Krešimirovoj ulici, ostalo je sačuvano do danas i nekoliko lučkih skladišnih zgrada koje koriste riječki vatrogasci te medicinske ustanove. Na portalu je uklesan natpis prema kojem je car Karlo VI. “pobožan, sretan, uzvišen da se javno zdravlje ne narušava pomorskom trgovinom” te je “za čišćenje putnika i roba ovo zdanje vlastitim novcem podigao”.
U Riječkim crkvama sahranjeni su mnogi uglednici
Šest zidanih ostuarija bilo je uz južni zid Assunte, dok je na južnom rubu groblja bila velika kosturnica u čijoj su unutrašnjosti nađeni ostaci približno 700 pokojnika i pokojnica. Prvo groblje izvan gradskih zidina bilo je na Kalvariji na usponu prema Goljaku, odnosno Kozali, otvoreno 1733. godine.
Urednik “Riječkih novina” Rudolf Eckert
Rudolf Eckert došao je u Hrvatsko primorje jer je htio raditi za narod ondje gdje je u ono vrijeme bilo najugroženije i hrvatstvo i katolicizam. Svjestan je bio da se tim časom odriče sviju lagodnosti života, čak i mogućnosti stvaranja obitelji.
